Izvršni direktor Međunarodne energetske agencije (IEA) Fatih Birol rekao je da svijet ima samo šest mjeseci da promjeni smjer klimatske krize i onemogući postkarantensko povećanje emisija stakleničkih plinova koje bi nadjačalo napore za suzbijanje klimatske katastrofe, piše The Guardian. “Ova je godina posljednji period koji imamo, ako ne želimo vidjeti povratak ugljika”, dodao je Birol.
Vlade zemalja diljem svijeta tijekom narednih pet mjeseci planiraju potrošiti devet bilijuna dolara kako bi spasile svoje ekonomije od posljedica pandemije koronavirusa. Birol kaže da će taj novac odrediti smjer globalne ekonomije u naredne tri godine te da emisije štetnih plinova tijekom toga perioda moraju početi naglo padati ili nestati uopće. Ako se ne dogode ni pad ni nestanak, postavljeni ciljevi za suzbijanje globalnog zatopljavanja neće biti ostvarivi.
“Iduće tri godine odredit će idućih 30, ali i one koje će doći poslije njih”, rekao je Birol za The Guardian. “Ako ne poduzmemo nešto, emisije će se sigurno ponovno povećati. Ako se emisije vrate, teško će ih se u budućnosti spustiti. Zato apeliramo na vlade da financijske pakete za oporavak učine održivima.”
Emisije ugljičnog dioksida u travnju su na razini svijeta u prosjeku pale 17 posto u odnosu na prošlu godinu, međutim u međuvremenu su porasle te su sada unutar pet posto od prošlogodišnjih.
IEA je u četvrtak objavila izvješće u kojem je postavila gabarite za zeleni oporavak, fokusirajući se na energetske reforme, ponajviše u područjima stvaranja i potrošnje. IEA sugerira da na prvom mjestu trebaju biti energija vjetra i solarna energija, ali i da se treba raditi na projektima energetske učinkovitosti.
“Stvaranje radnih mjesta mora biti prioritet svih zemalja u kojima je pandemija koronavirusa dovela do porasta nezaposlenosti. Naša je analiza pokazala da je usmjeravanje na zelene poslove – izgradnju solarnih panela i vjetroelektrana te energetsku obnovu zgrada – bolje od financiranja ekonomije koja se temelji na ugljiku”, rekao je Birol.
Sam Fankhauser, izvršni direktor Instituta za klimatske promjene Grantham Research pri Londonskoj školi ekonomije, rekao je: “Energetska obnova zgrada pokriva sve točke oporavka – može se odmah početi s radom, zahtijeva puno djelatnika, visok je množitelj ekonomije i ključna je za spuštanje ugljika budući da je riječ o sektoru koji se teže sanira. Uz to, ima i velike društvene benefite u vidu nižih računa za stanare.”
Upozorio je da vlade ne smiju pokušati postojeće poslove ‘očuvati u formaldehidu’ kroz mjere za očuvanje radnih mjesta, već da ljudima trebaju omogućiti da se prekvalificiraju za poslove budućnosti.
IEA se tako pridružila stručnjacima, ekonomistima, stručnjacima u zdravstvu, djelatnicima u obrazovanju, klimatskim aktivistima i političarima koji zazivaju zeleni oporavak globalne ekonomije, piše Jutarnji list.
Dok su se neke zemlje pripremile za takve poteze, Europska je unija obećala da će zeleni projekti činiti okosnicu njezinog oporavka, dosad potrošeni novac uglavnom je otišao u tzv. “ugljičnu” ekonomiju.
