Gubitak kopnenih kralježnjačkih vrsta još se ubrzava, upozorava prof. dr. sc. Paul Erlich s uglednog američkog Sveučilišta Stanford. Još je 2015. godine ovaj ugledni američki biolog bio suautorom studije prema kojoj je već počelo šesto masovno izumiranje životinjskih vrsta. Pet godina kasnije, dr. Erlich s kolegama predstavio je dopunu te tvrdnje s još dramatičnijim zaključkom – izumiranje je daleko brže nego što se prije mislilo te opada sposobnost prirode da bude faktor vitalnosti za čovjeka.
Nova studija koja je objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences navodi na zaključak kako su trgovanje divljim životinjama te drugi ljudski utjecaji izbrisali stotine vrsta a još mnoge gurnuli na rub izumiranja do sada nezabilježenom brzinom.
Ova grupa znanstvenika procjenjuje kako je najmanje 543 vrsta kralježnjačkih vrsta izumrlo u 20. stoljeću. Gotovo podjednak vjerojatno će izumrijeti u sljedeća dva desetljeća. Zbog toga se značajno uvećavaju opasnosti po ljudsko zdravlje, u što spada i bolest COVID-19, navodi se u studiji. – Zaštita ugroženih životinja mora se podići na nacionalni i svjetski nivo hitnosti za vlade i institucije, u status jednak klimatskim promjenama s kojima je povezana, stoji tamo.
Čovjek u ovome sudjeluje s ubrzanim porastom broja stanovnika, uništenjem staništa, trgovinom divljim životinjama, zagađenjem i klimatskim promjenama čime ozbiljno prijeti tisućama vrsta u svijetu. Ekosustavi od koraljnih grebena do prašuma i džungli te pustinja ovisan je o tim nestajućim vrstama odnosno s njima uspostavljenim odnosima kako bi ostali funkcionalnima i otpornima na promjene. Izgube li robusnost, ekosustavi su sve manje i manje u stanju pridonijeti očuvanju stabilne klime, izvora vode, oprašivanju usjeva i zaštiti čovječanstva od prirodnih nepogoda i bolesti. Brojke su doista dramatične. Znanstvenici su zaključili kako je 515 kralježnjačkih vrsta na rubu istrebljenja što znači da je ostalo tek nekih tisuću jedinki.
Polovici vrsta koje su istraživali ostalo je tek 250 jedinki. Najviše je tih ugroženih vrsta koncentrirano u tropskim i suptropskim regijama koje su pogođene ljudskim utjecajem, govori studija. Od 1900. godine uništeno je 237.000 populacija tih 515 vrsta. Manje populacija znači i manju sposobnost da vrste utječu na ekosustav što može imati povezani utjecaj. Poseban je problem što populacije ugroženih vrsta koje broje manje od pet tisuća jedinki često dijele isto stanište s populacijama koje broje manje od tisuću jedinki što stvara preduvjet za lančanu reakciju.
Jedno izumiranje uzrokuje drugo, navode znanstvenici tražeći da vrste s populacijama ispod pet tisuća jedinki budu proglašene kritično ugroženima. Jedan od koraka koji se traži je i globalni dogovor o zabrani trgovanja divljim životinjama jer je ilegalan izlov u divljini zbog hrane, udomaćivanja ili liječenja temeljna prijetnja ne samo životinjama nego i svjetskom zdravlju. Širenje bolesti COVID-19 s jedne takve tržnice navodi se kao dobar primjer a upozorava se kako nije i jedini, piše Večernji list.
