Uhićenje Josipe Rimac i drugih je afera teška 1,9 milijardi kuna i otkriva krakove duboke korupcijske hobotnice – bez glavnog mozga

Istraživanje protiv državne tajnice u Ministarstvu uprave i bivše HDZ-ove gradonačelnice Knina Josipe Rimac zbog indicija u koruptivne radnje i iskorištavanje položaja za nezakonita pogodovanja, policija i USKOK počeli su provoditi prije više mjeseci, prema svemu sudeći još koncem prošle godine.

U sklopu tog istraživanja nad njom su se uz odgovarajuće naloge suca istrage Županijskog suda, kako neslužbeno doznaje Jutarnji list, provodile i tzv. posebne mjere tajnog praćenja i prisluškivanja. Pored već uobičajenog prisluškivanja telefonskih razgovora, Josipa Rimac bila je i pod fizičkim nadzorom policijskih ekipa, a usto je i njezin automobil bio ozvučen.

Priprema akcije

Dakle, istražitelji su u njezino vozilo, vjerojatno Audi Q5 koji je koristila u navedenom periodu, ubacili “bubu”, te su tako snimali sve njezine razgovore u automobilu. Navodno je upravo u tim razgovorima pribavljeno najviše inkriminirajućeg dokaznog materijala. A vjerojatno bi se, kako smatraju istražitelji na temelju “poslova” koje je započela, prikupilo još i više da sredinom tjedna nije došlo do nepredviđenog razvoja situacije.

Josipa Rimac navodno je imala određene stručne osobe koje su joj i ranije obavljale ‘antiprislušni’ pregled vozila i prostorija u kojima boravi. Tako su ovoga puta pronašli bubu. Doznala je da joj je vozilo ozvučeno. Nije se navodno radilo o tome da joj je netko dojavio da je pod mjerama, nego je sama pronašla “bubu” skrivenu ispod upravljača njezina automobila. Kako doznaje Jutarnji list iz pouzdanih izvora, Josipa Rimac je nakon toga odlučila prijaviti pronađeni predmet kod mjerodavnih institucija.

Vrlo vjerojatno službene osobe kojima je prijavila pronalazak bube nisu ni znale da se radi o prislušnim uređajima koje su joj uz potrebne sudske naloge ubacili njihovi kolege. No, istražitelji koji su radili na slučaju odmah su shvatili da su njihove mjere kompromitirane te da odmah moraju krenuti s realizacijom akcije s do tada prikupljenim dokaznim materijalom.

Tako su u četvrtak ishođeni nalozi za pretrese, napravljena je priprema akcije u čiju se realizaciju krenulo u petak ujutro kada su počela uhićenja osumnjičenih u Zagrebu i na području Dalmacije. Nakon dovršetka kriminalističkog istraživanja i ispitivanja osumnjičenih u USKOK-u, MUP RH i USKOK izdali su priopćenja u kojima su izvijestili javnost o detaljima ove akcije.

Pritom je potvrđeno pisanje Jutarnjeg lista da je Josipa Rimac označena kao glavna akterica korupcijske hobotnice koja je iskorištavala svoj položaj, pritiskala druge osobe u ministarstvima i državnim agencijama da protuzakonito pogoduju određenim poduzetnicima, te da je za svoje “usluge” dogovarala mito.

Negativna mišljenja

Jedna točka optužbe odnosi se na pogodovanje šefovima tvrtke CEMP, trenutno nedostupnima Milenku Bašiću i Draganu Stipiću vezano za izdavanje raznih dozvola i suglasnosti za njihovu vjetroelektranu Krš-Pađene. Tereti je se da je utjecala na suosumnjičene šefove Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića i Ivana Melvana da povuku ranije izdana negativna mišljenja s tehničkih pregleda za spomenutu vjetroelektranu, kao i da im je obećala svu potrebnu pomoć u Ministarstvu državne imovine i u Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA). Na koncu su šefovi Hrvatskih šuma ispunili njezin zahtjev i povukli spomenuta negativna mišljenja, dok je predsjednik upravnog vijeća HERA-e Tomislav Jureković pristao na njezino traženje i osigurao donošenje odgovarajućih akata tako da je Bašićevoj tvrtki omogućeno stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije, a time i isplata veće cijene za isporučenu električnu energiju. Prema priopćenju MUP-a, CEMP-u je tako omogućeno da cijena isporučene energije fakturirana drugom trgovačkom društvu naraste s 43 na 94 EUR/mW, odnosno za 118 posto.

Za te je usluge sa šefovima CEMP-a dogovorila mito od 45.000 eura. Dogovorili su, tereti je USKOK, da će Bašić i Stipić osigurati vjetropark kod Generali osiguranja, a da će kao agentica nastupiti Nediljka Radić, sestra Josipe Rimac. Ona bi za sklapanje te police osiguranja dobila pozamašnu brokersku proviziju od koje je iznos od 45.000 eura trebala predati Josipi Rimac.

Masna naplata

Nekadašnju gradonačelnicu Knina tereti se i za daljnja “lobiranja” koja je naplaćivala ili ih planirala masno naplatiti. Da se radilo o značajnim iznosima dogovorenog mita, govori činjenica da je USKOK tereti da je od dvojice poduzetnika koji se bave uzgojem goveda, Josipa Ravlića i Ante Sladića trebala dobiti zemljište od oko 10.000 kvadrata na području Rogoznice, a usto i određeni iznos u gotovu novcu. Njih je zanimalo povećanje iznosa poticaja kao i donošenje niza, za njih povoljnih, izmjena Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu RH, te zakup poljoprivrednog zemljišta na području općine Gračac. Rimac im je obećala pomoći u svemu tome, a dogovarala je, prema optužbi, isplatu mita kako za sebe tako i za druge osobe koje su im trebale pogodovati prilikom ishođenja potrebnih odluka, dozvola i natječaja.

Tako je Ružici Njavro, šefici kabineta ministrice poljoprivrede i članici Upravnog vijeća Agencije za plaćanje u poljoprivredi, predala 10.000 eura, pri čemu je dogovoreno da će dobiti još pola milijuna kuna nakon donošenja određenih odluka u korist suosumnjičenih poduzetnika. Ružicu Njavro tereti se da je poduzela niz radnji u ministarstvu kako bi se provela procedura odgovarajućih izmjena spomenute Uredbe. Zanimljivo je da su se primopredaje novca, kako su ih zabilježili istražitelji, odigrale tijekom koronakrize, dok su na snazi bile najrestriktivnije mjere. Rimčeva je novac navodno preuzela 2. travnja u svojoj kući u Kninu, te je od toga 10.000 eura predala Ružici Njavro tri dana kasnije u Zagrebu.

Iznos od 10.000 eura predan je, prema optužbi, i načelnici Gračaca Nataši Turbić koja je obećala “izići u susret” tvrtkama poduzetnika Ante Sladića i Josipa Ravlića na općinskom natječaju za zakup poljoprivrednog zemljišta, odnosno krških pašnjaka na području njezine općine. Kao posrednik u tom slučaju označen je kninski gradski vijećnik Marinko Tokmakčija, koji je također dobio dio novca, a preko njega je načelnica Gračaca dostavila poduzetnicima na USB sticku sve podatke vezane uz predstojeći natječaj za zakup zemljišta.

Bespovratne potpore

Josipa Rimac osumnjičena je i da je koristeći svoj položaj državne tajnice i društveni utjecaj, od pomoćnice ministra gospodarstva Ane Mandac zatražila da poduzme sve potrebno kako bi se u postupku dodjele bespovratnih potpora tog Ministarstva, obrtu u vlasništvu kninskog obrtnika Nikole Lapčića te jednom društvu i klesarskom obrtu s čijim osnivačima i vlasnicima je Rimac obiteljski i prijateljski povezana, osigurale bespovratne potpore neovisno o njihovom ispunjavanju svih propisanih uvjeta. Prema optužbi, Mandac je na to pristala te je omogućila dodjelu maksimalne potpore od 200.000 kuna i tom društvu i klesarskom obrtu, a oko 185.000 kuna Lapčićevu obrtu. Lapčić je zauzvrat, prema optužbi, Josipi Rimac od ožujka do svibnja ove godine izvodio radove u njezinoj kući po znatno manjoj cijeni od stvarne vrijednosti izvedenih radova.

Jučer je određen jednomjesečni istražni zatvor Josipi Rimac, Ružici Njavro i za još pet osoba obuhvaćenih istragom sukladno prijedlogu USKOK-a. Odvjetnik Josipe Rimac Željko Gulišija kazao je nakon završenog ročišta: ‘Ona nije u najboljem stanju, ide u istražni zatvor, ali jaka je ona žena. Drži se.” Dodao je kako osumnjičeni odmah idu u Remetinec i kako će se žaliti na odluku.

Afera teška 1,9 milijardi kuna

Ako se potvrdi krimen za koji se, prema policijskom izvješću, sumnjiče bivša kninska gradonačelnica Josipa Rimac, bosansko-hercegovački poduzetnik Milenko Bašić i predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije Tomislav Jureković, taj slučaj mogao bi se pokazati kao jedna od najvećih korupcijskih afera u povijesti Hrvatske, teška više od 1,9 milijardi kuna.

Otkud ta brojka? Iz navoda u policijskom priopćenju može se iščitati kako istražitelji sumnjaju da je Jureković, na nagovor Josipe Rimac, tvrtki C.E.M.P., u vlasništvu Milenka Bašića, omogućio da cijena isporučene energije (iz Bašićeve vjetroelektrane Krš-Pađene) naraste s 43 na 94 eura po megavatsatu, odnosno za 118 posto. Taj porast očito se odnosi na razliku između tržišne cijene električne energije i povlaštene, subvencionirane cijene koju pojedini proizvođači iz obnovljivih izvora energije dobivaju tijekom perioda od 14 godina. Iz policijskog izvještaja također se može iščitati kako se Jurekovića sumnjiči da je tu financijsku korist Bašiću osigurao tako što je osigurao “donošenje akata” u razdoblju od prosinca prošle godine do 18. svibnja ove godine.

Ključni dokument

Uvidom u arhivu na internetskoj stranici Hrvatske energetske regulatorne agencije može se zaključiti kako se to odnosi na više akata koje je Agencija u tom periodu izdala, a vezanih na tvrtku C.E.M.P. i njezin projekt vjetroelektrane Krš-Pađene, inače najvećeg takvog objekta u Hrvatskoj. Taj vjetropark, podijeljen na tri faze projektnog razvoja, trebao je imati kumulativnu snagu od 142 megavata, a ključni dokument za njegovu realizaciju – kao i svakog takvog projekta – zove se Prethodno rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije. Posjedovanje takvog rješenja investitoru de facto omogućava da proizvedenu energiju prodaje po netržišno visokoj cijeni, ali ne vrijedi beskonačno, već samo na određeni rok u kojem se od investitora očekuje da realizira projekt.

Rok važenja rješenja može se produžiti u vrlo specifičnim okolnostima, a čini se kako upravo u tom segmentu istražitelji vide potencijalne nezakonitosti u slučaju Krš-Pađene. Naime, Hrvatska energetska regulatorna agencija je 27. prosinca prošle godine izdala rješenje kojim prihvaća određene promjene lokacijskih uvjeta vezanih na projekt, a na kojima se temeljilo prethodno rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije. Kako se to dogodilo svega nekoliko dana prije isteka roka važenja tog prethodnog rješenja koje je Bašićeva tvrtka imala, a C.E.M.P. je zahtjev HERA-i podnio tek tjedan dana ranije, pojavile su se sumnje kako se radilo o pogodovanju investitoru, kojem je rok za dovršetak projekta tako pomaknut za još dvije godine.

Bez takvih izmjena, C.E.M.P.-ovo prethodno rješenje o statusu povlaštenog proizvođača prestalo bi vrijediti, projekt bi se urušio, a ulagači i kreditori ostali bez znatnog dijela svog novca. Uz produljenje roka, tvrtka je dobila priliku dovršiti projekt i sljedećih 14 godina prodavati struju po povlaštenoj cijeni od 94 eura. Koliki je kumulativni iznos te financijske koristi nemoguće je potpuno precizno utvrditi, s obzirom na to da nitko danas ne može predvidjeti kretanje cijene električne energije na burzi tijekom narednih 14 godina.

Golemi iznosi

Kako su to morali kvantificirati na određeni način, za pretpostaviti je da su istražitelji kao osnovu za tržišnu cijenu uzeli višemjesečni prosjek prodajne cijene bazne električne energije na jednoj od regionalnih burzi. Također, nemoguće je znati koliko bi točno energije elektrana Krš-Pađene proizvodila u tom periodu, ali se kao utemeljena procjena može uzeti nacionalni prosjek rada vjetroelektrana od oko 2500 sati godišnje. Uz toliki angažman elektrana snage 142 megavata imala bi godišnju proizvodnju od 355 tisuća megavatsati, a tijekom trajanja poticajnog razdoblja ta proizvodnja iznosila bi 4 milijuna i 970 tisuća megavatsati. Uz prosječnu razliku između poticajne i tržišne cijene od 51 eura po megavatsatu, ispada da bi vlasnici elektrane Krš-Pađene ukupno primili oko 253,4 milijuna eura poticaja, što uz aktualni tečaj od 7,5 kuna za euro, iznosi 1,9 milijardi kuna. Naravno, taj iznos je poprilično apstraktna brojka, jer bez statusa povlaštenog proizvođača de facto ne bi ni bilo projekta, s obzirom na to da bi se investirani novac teško mogao vratiti iz tržišne cijene energije, a ni financijeri projekt ne bi pristali financirati uz perspektivu da će povrat plasmana ovisiti isključivo o tržišnim kretanjima cijene energije.

Ova istraga, uz drugi krak koji se odnosi na odnose C.E.M.P.-a s Hrvatskim šumama, vjerojatno će potaknuti i propitkivanje kontroverznih odnosa niza državnih institucija prema projektu Krš-Pađene, a zbog koje ih već godinama za pogodovanja prozivaju ekološke udruge i politički aktivisti. Takvih nejasnoća u slučaju projekta Krš-Pađene ima dosta.

Neodgovorena pitanja

U projektu je inicijalno sudjelovao HEP, a onda iz njega izašao, prepustivši ga C.E.M.P.-u bez naknade, iako je investirao značajna sredstva u razvoj. Originalna prethodna rješenja o statusu povlaštenog proizvođača tvrtka je ishodila 24. i 31. 12. 2013. godine, netom prije nego što će 1. siječnja 2014. na snagu stupiti novi tarifni sustav s 30 posto manjim poticajima. Već 2017. nakon odluke investitora da mijenja projekt tako što će ugraditi snažnije, veće i više agregate, Ministarstvo zaštite okoliša će poništavajući svoju prethodnu odluku C.E.M.P. osloboditi obveze da radi novu procjenu utjecaja na okoliš. Sljedeće godine C.E.M.P. će tražiti i dobiti prvo produljenje statusa povlaštenog proizvođača, na temelju pisane izjave direktora o tome da je već utrošeno 50 posto planiranih investicijskih sredstava i konzekventno više od pola projekta realizirano.

No, 2019. državna razvojna banka HBOR odobrit će C.E.M.P.-u kredit od 80 milijuna eura, usprkos činjenici da je lokacijska dozvola na kojoj se projekt temelji predmet sudskog spora, a projekt je već ionako subvencioniran kroz garantiranu otkupnu cijenu energije. Na kraju, HERA-inim prihvaćanjem izmjene Prethodnog rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije rok za realizaciju projekta opet je prolongiran. Je li u svim tim transakcijama bilo nezakonitosti i pogodovanja investitorima? Istraga koja je pred nama trebala bi dati odgovor na to pitanje…

Tko je i za što optužen

Josipa Rimac

Bivša HDZ-ova gradonačelnica Knina. Osumnjičena da je na čelu koruptivne hobotnice.

Milenko Bašić

Jedan od najbogatijih BiH poduzetnika. Vlasnik grupacije Lager iz Posušja, osnovača C.E.M.P.-a, tvrtke koja je investitor u projekt vjetrolelektrana Krš-Pađene.

Dragan Stipić

Izvršni direktor Bašićeve tvrtke Lager. Njegovoj tvrtki, tvrde istražitelji, pogodovalo se vezano uz izdavanje radnih dozvola i suglasnosti za vjetroelektranu.

Krunoslav Jakupčić

Predsjednik uprave Hrvatskih šuma. Tvrdi se da je na njega Rimac utjecala da bi povukao ranije izdana negativna mišljenja s tehničkih pregleda vjetroelektrane.

Ivan Melvan

Šef splitske ispostave Hrvatskih šuma. I na njega je, iz istog razloga kao i u slučaju njegova šefa Jakupčića, utjecala Rimac.

Ante Sladić

Poduzetnik iz Šibenika. Tvrdi se da mu je pogodovano na općinskom natječaju za zakup poljoprivrednog zemljišta.

Josip Ravlić

Poduzetnik iz Našica. Navodno mu je pogodovani jednako kao i poduzetniku Sladiću.

Ružica Njavro

Šefica kabineta ministrice poljoprivrede i članica upravnog vijeća Agencije za plaćanja u poljoprivredi.

Nataša Turbić

Načelnica općine Gračac. Navodno joj je predan iznos od 10 tisuća eura da bi pogodovala poduzetnicima Sladić i Ravlić.

Marinko Tokmakčija

Kninski gradski vijećnik HDZ-a. Posrednik u natječaju za poljoprivredno zemljište.

Tomislav Jureković

Predsjednik upravnog vijeća HERA-e. Istražitelji tvrde da je osigurao donošenje akata koji su Bašićevoj tvrtki omogućili stjecanje statusa povlaštenog proizvođača struje.

Ana Mandac

Pomoćnica ministra gospodarstva. Navodno omogućila dodjelu bespovratnih sredstava stolaru Lapčiću

Nikola Lapčić

Kninski obrtnik. Stolar. Rimac mu, tvrdi se, omogućila da dobije bespovratna sredstva Ministarstva gospodarstva.

Facebook Komentari