Istraživači sa Sveučilišta u Gentu vjeruju da su došli do objašnjenja zašto je broj umrlih od koronavirusa u nekim zemljama veći, a u nekima manji. Kako piše portal LaLibre, znanstvenici smatraju da se objašnjenje skriva u genetskim razlikama među stanovnicima.
Prema njima, to bi trebalo objasniti zašto su skandinavske i zemlje istočne Europe manje pogođene od ostalih regija svijeta. Znamo da je čitav svijet pogođen koronavirusom, ali nisu sve zemlje pogođene na isti način.
Naime, u skandinavskim je zemljama broj umrlih znatno manji od prosjeka, a i u balkanskim zemljama taj je broj relativno nizak. S druge strane, neki od najpogođenijih područja su sjeverna Italija, Španjolska i New York u SAD-u.
Znanstvenici iz Genta stoga su došli do zaključka da je utjecaj koronavirusa određen genskim karakteristikama. Otkrili su, naime, očitu povezanost između gena ACE1 i razvoja Covid-19. Ustvrdili su da što više stanovnika neke zemlje ima D polimorfizam gena ACE1, a polimorfizam je pojava više varijanti istog gena unutar jedne populacije, to je zabilježen manji broj smrti u toj zemlji.
“Općenito gledajući, što više idemo prema istoku Europe, to je D polimorfizam gena ACE1 češći”, objasnio je profesor Joris Delanghe i dodao da se ozbiljnost epidmije koronavirusa smanjuje kako se prelazi iz zapadne u srednju i istočnu Europu.
Stručnjaci smatraju da se ovim oblikom polimorfizma gena ACE1 može objasniti do 41% razlike u razinama pandemije među zemljama. Usporedili su podatke o učestalosti polimorfizama među stanovnicima 25 zemalja Europe, Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike s podacima sa Johns Hopkinsa, te otkrili očitu povezanost s genom ACE1, prenosi Nacional.
