Znanstvenik i bivši ministar Dragan Primorac bio je gost današnjeg Novog dana gdje je s TIhomirom Ladišićem razgovarao o epidemiji koronavirusa.
Primorac je prvo kazao ponešto o novim studijama koje su netom objavljene o koronavirusu.
“Jedan fenomenalan rezutlat je upravo objavljen u časopisu Science, gdje su kolege pokazale prvi put jednu trodimenzionalnu reakciju glikoproteina koronavirusa kako ima interakciju s jednim konvertirajućim enzimom. To je preduvjet kako bi mi uopće mogli znati na kojem mjestu djelovati i to je jedan fenomenalan rezultat”, kazao je Primorac.
“Sad nam daje ideju kako eventualno nekim drugim molekulama možemo blokirati ulazak u stanicu. Vrlo je važno da gledatelji znaju i razumiju jednu vrlo jednostavnu poruku, a to je – vi zapravo nemate mehanizma kako ćete virus ubiti. Ali imate nešto što je sjajno. Imate mehanizme kojima možete tu lipidnu ovojnicu otopiti, i niz je stvari koje tu djeluju – od najobičnijeg sapuna kada se želite riješiti masti, alkohola iznad 60 posto i nekih drugih spojeva”, objasnio je.
“Trenutno imate i jedan cijeli postupak eksperimenata koji idu u tom smjeru da pokušaju inhibirati sastavljanje i oslobađanje virusa iznad stanice”, dodao je.
Mobilizirana cijela znanstvena zajednica
Na pitanje smatra li da će se prije doći do lijeka ili cjepiva za konoravirus, Primorac je kazao kako je za borbu s koronavirusom mobilizirana cijela znanstvena zajednica.
“Mobilizirana je cijela znanstvena zajednica i u ovom trenu će postupak sigurno biti kraći nego što bi on bio nekim normalnim putem. Imamo jedan temeljni problem, a to je da zbog sigurnosti ljudi moramo proći kliničke eksperimetne gdje bi mogli dokazati neškodljivost cjepiva.”
“Prema mojim spoznajama trenutno je oko 200 aktivnih eksperimenta pokrenuto na svim razinama kako bi se došlo do cjepiva.”
Komentirao je i kako se Hrvatska bori s ovom epidemijom.
“Mi o ovome možemo razgovarati na nekoliko razina. Prva je ta da se mi nikada nismo suočili s jednom takvom epidemijom gdje jako malo znamo o virusu. Kada je krenuo SARS mi smo jako dobro znali da je krenuo kapljičnim, respiratornim putem i tada nismo imali tu nesretnu – ja bih je nazvao – asimptomatsku populaciju”, istaknuo je.
“Danas vidimo da je to golemi problem. Stoga su mjere koje provodi Hrvatska temeljene na iskustvima nažalost drugih, prvenstveno Italije. Hrvatska je situacija shvatila jako ozbiljno i prema podacima koje analiziramo Hrvatska je praktički u jednoj sjajnoj poziciji prema kada govorimo o postotku smrtnosti koja je kod nas ispod jedan posto.”
Što se tiče borbe protiv koronavirusa, istaknuo je kako je važna kombinacija tzv. ‘mjera iz 19. stoljeća’ te međunarodna suradnja znanstvene zajednice i rad na cjepivu.
Odgovarao na pitanja
Znanstvenik Dragan Primorac u Novom danu odgovarao je na pitanja gledatelja i čitatelja N1 u rubrici Pitajte stručnjake na N1.
Vidjeli smo da austrijski supermarketi od ponedjeljka moraju kupcima na ulazu dati masku. Bi li to usporilo širenje virusa i kod nas? Razmišlja li se o tome?
Podijeljeni su stavovi. Nema nikakve dvojbe da će maske zadržati dio kapljica kad govorimo, kišemo… Nema dvojbe da time štitimo druge. S druge strane maska pomaže da niste u kontaktu, da ne dirate nos, usta, što nije beznačajno. Znamo i da maska može ovlažiti zrak koji je vrlo važan u eliminaciji štetnih čimbenika.
Naravno da možemo govoriti zašto je stav neujednačen. Ne možete nešto propisati kao obvezu ako ne možete osigurati dovoljnu količinu toga. One maske moje mi zovemo n95 koje nose zdravstveni radnici imaju veliki učinak jer u principu mogu zaštiti od velikog broja virusa veličine od 100 nm u koje spada i korona.
Nema kliničke studije, ali iskustvo Kineza i brojnih drugih pokazuju da bi bilo dobro kad izlazite imati masku.
Kolike su šanse da se Covid 19 vrati s hladnijim vremenom, najesen ili zimu, a nakon ljetna kad se očekuje smirivanje? Postoje li ikakve procjene o tome, a da su temeljene na relevantnim istraživanjima?
Oko ovoga virusa ništa nije jasno, jer je on uglavnom vezan za životinje. Moramo znati da je nekoliko vrsta koronavirusa vezano za prehladu. Kako će se ponašati ne znamo. Ponašanje ovog virusa je atipično i ne zna se kako će se ponašati na zimu. Nitko to sad ne može predvidjeti.
Od studija iz Kine saznajemo da onaj čuveni broj r ili mogućnost širenja na druge pada s porastom temperature i vlažnosti. Dakle, u Kini je objavljen ozbiljan rad, ali se postavlja pitanje zašto imamo širenje u Australiji ili Botswani.
Koliko oboljelih (i hospitaliziranih) naš zdravstveni sustav može podnijeti?
Sigurno može podnijeti veći broj oboljelih nego što imamo respiratora. Sve što čini Stožer, sjajno čini, radimo da ne urušimo sustav dolaskom golemog broja pacijenata koje bi naš zdravstveni sustav morao zbrinuti. Vidimo što se događa u Italiji.
Zašto su se počela pojavljivati i pozitivna djeca? Koliko su djeca ugrožena, kad su pozitivna. Imamo li bolesno dijete s težim simptomima u Hrvatskoj?
Prve studije kažu da djeca imaju simptome slične kao odrasli. Broj oboljele djece je mali, govori se o ukupnom borju od dva posto slučajeva koji su bili u Kini ili možda 1,2 posto u Italiji. Ona u daleko manjem postotku imaju snižene limfocite i povišene upalne biljege, prema novim studijama. Ali moramo znati o jednom problemu, mi ne želimo da nam se dogode infekcije i problemi kod djece koja su mlađa od tri godine, jer ta djeca mogu biti ugroženija.
Što mislite o 24-satnoj karanteni? Hoće li biti potrebno uvesti je u Hrvatskoj?
U ovom trenutku, o njoj se ne razmišlja. Jedino ovlašteno tijelo za odluke je Nacionalni stožer koji može dati mišljenje o tome. Ono što smo naučili iz SARS-a je da moramo imati centralizirano tijelo.
Mislite li da će se pronaći cjepivo protiv korone? Ili će nam ‘mjere 19. stoljeća’ ostati jedino oružje u borbi protiv epidemije?
Kako je epidemija SARS-a nestala prestalo se govoriti o cjepivu (jer je bilo komercijalno neisplativo) i mi smo sada u poziciji gdje jesmo. Mjere koje se u ovom trenutku poduzimaju poduzimaju za razvoj cjepiva nezapamćene su u povijesti ljudskog roda i to daje optimizam.
Krivulja nam je linearna, čini se da smo izbjegli talijanski scenarij. Nastavi li se ovako, i odluči li Stožer ublažiti mjere, koja mjera se u takvim situacijama prva ukida?
Dajmo stožeru da temeljem relevantnih podataka koje prima vidi je li Hrvatska zrela za to. Ako se ublaže mjere prije nego ste osigurali preduvjete da nemate širenje epidemije, onda imamo veći problem nego na početku. Ta odluka je na Stožeru, ponavljam jedino iskustvo koje imamo su mjere iz Kine i nikako ne želimo da nas se dogodi drugi val epidemije kojem Kinezi svjedoče, doduše na drugi način, putem uvezenih slučajeva.
Vitamin D je učinkovit u obrani od zaraze ili za ublažavanje simptoma? Zašto?
Vitamin D, oko toga postoje brojni prijepori. No, idemo ne ući u hipovitaminozu (nedostak vitamina D), pogotovo tijekom zimskih mjeseci. Jer znamo da on ima regulatornu ulogu. On ima jaki protuupalni učinak. No, vitamin D se ne može uzimati neograničano, treba ga uzimati unutar normalne količine.
