Znanstvenik Ivan Đikić gostovao je, putem Skypea u emisiji N1 studio uživo.
“Najvažnije je spriječiti širenje virusa, izolacija je neizbježna, kao i održavanje higijene. Ako se toga budemo pridržavali, vidjet ćemo kako uspjeh može biti značajniji nego u nekim zemljama”, rekao je Đikić i dodao:
“Ignoriranje mjera i izgovori da taj virus nije tako opasan nije dobro, on je opasan jer se brzo širi i posebno je opasan za stariju populaciju i akutne kronične bolesnike među kojima ima i mladih ljudi. Svatko je odgovoran da u svojim sredinama zaustavi širenje virusa”.
“Ne postoji efikasan lijek, ne postoji cjepivo protiv ovog virusa, jedino što je preostalo je pravodobna epidemiološka obrana. Ako izoliramo širitelje virusa, broj oboljelih će se smanjiti, oslobodit će se zdravstveni sustav da ne bude pretrpan ogromnim brojem ljudi, i time ćemo smanjiti i smrtnost”, rekao je Đikić za N1.
Naveo je i da je Kina svojim primjerom pokazala kako je u dva ili tri mjeseca moguće postići nula slučajeva oboljelih od virusa u svojoj zemlji što je ohrabrujuće. Takvim mjerama, koje se nekima čine prerigoroznima, kaže ugledni znanstvenik, može obuzdati epidemija i smrtnost ljudi.
“Bez lijeka i cjepiva smo nemoćni, ostaje nam epidemiologija””, rekao je Đikić i dodao kako je također važno da kao društvo nastavimo dalje, da brinemo o gospodarstvu i znanosti te da Stožeru trebamo dati punu podršku našim odgovornim djelovanjem.
Upozorio je i na izjave i poteze pojedinih svjetskih lidera o načinu borbe protiv pandemije koronavirusa.
“To su politička razmišljanja i procjene, a za SAD je sretna okolnosti što predsjednik Donald Trump iza sebe ima vrhunskog stručnjaka profesora Faucija, koji je svjetski autoritet u borbi protiv epidemija i vjerujem da će se ponašati odgovorno jer će smrtnost u protivnom biti velika. Ekonomija je važna komponenta borbe protiv pandemije, no ako nećemo shvatiti da nam je prioritet borba protiv nekontroliranog širenja virusa i straha, umjesto nekoliko mjeseci imat ćemo nekoliko godina pa ćemo imati globalnu zdravstvenu krizu i ozbiljnu gospodarsku nekontroliranu situaciju u svijetu koja će imati dugoročne posljedice. U ovom trenu stručnjaci moraju donositi odluke, ne političari”.
Đikić kaže i kako su znanstvenici dugo upozoravali da će se ovakvo nešto dogoditi, no da od infekcija SARS i MERS nismo mnogo naučili po pitanju djelovanja a priori. Stručnjaci su slali upozorenja, WHO je objavio listu 10 najopasnijih bolesti, no nitko nije adekvatno reagirao.
“Nadam se da ćemo naučiti nakon ovog iskustva koje je pokazalo koliko smo ranjivi, da smo imali cjepivo protiv SARSa danas bi bilo mjesecima ispred ovog drugog virusa, jedino cjepiva imaju dugoročan i efikasan učinak”, rekao je Đikić i pojasnio kada bismo mogli očekivati prvo cjepivo.
“Lijeka ni cjepiva protiv koronavirusa nema. Tisuće znanstvenika u svijetu pokušava napraviti cjepivo, ali s najoptimističnijim predviđanjima, potrebno je 12 do 18 mjeseci do sigurnog cjepiva”, kazao je Đikić i pojasnio:
“Postoji mnogo znanstvenih radova koji nisu završeni, mi radimo na tome da pomognemo jedni drugima nekom spoznajemo. No, nisam vidio ni jedan članak u ozbiljnom znanstvenom radu gdje tvrde da imaju lijek za koronavirus, bilo da se radi o sumamedu, azitromicinu ili nekim drugim lijekovima. Izjave neodgovornih političara dovode do vijesti o senzacionalnom novom lijeku koji onda ljudi počnu kupovati. Mogu reći da se kod svih tih kombinacija ne radi o lijeku protiv virusa, već o lijeku koji ublažava simptome bolesti, djeluje na posljedicu, a ne uzrok, ne može se spriječiti inficiranje i zaraza virusom. Jedini lijek koji sam vidio da ima solidne znanstvene podatke je remdesivir, američka kompanija dala je taj inhibitor Kini na testiranje i podaci su ohrabrujući”.
Što se povećanja broja testiranih na koronavirus tiče, Đikić kaže da vjeruje da je stožer u Hrvatskoj na temelju podataka koje imaju donio svoju strategiju. Južna Koreja od početka je imala drugačiji stil, napravili su sigurne i pristupačne drive in testove, pri čemu su išli na hvatanje pojave virusa u široj populaciji, dok se u Hrvatskoj fokusiralo na hvatanje svih koji su dolazili iz Italije jer je to tada bio glavni izvor za Hrvatsku, smatra Đikić i dodaje:
“Tu smo dobro reagirali na samom početku, rezultati u Hrvatskoj su dobri jer smo imali dobro organizirano javno zdravstvo i epidemiološku obradu. Veći broj testiranja je nužan ne kako bismo popravili ono iz prošlosti već kako bismo se fokusirali na buduću predikciju da vidimo koliko je virus proširen u populaciji i bez simptoma pa da možemo predviđati kako će se razvijati širenje bolesti u lokalnoj sredini”.
Đikić je pojasnio i navode o utjecaju temperature i vlažnosti zraka na koronavirus.
“Te članke sam također pročitao, tu se više govori o korelaciji između temperature i vlažnosti, no zaključci da je broj smanjenja širenja infekcije povezan s temperaturom ili vlažnosti zraka nisu potvrđeni u tim radovima”.
Znanstvenik Ivan Đikić je na kraju poručio:
“Moja nada i želja bi bila da se uozbiljimo u cijelom svijetu i da zaustavimo širenje virusa, da sve prođe za par mjeseci i da možemo krenuti s drugačijim razmišljanjem i ponašanjem, no oprezniji te da ne smijemo biti tako arogantni među sobom i prema prirodi. Krize su se događale i tada smo svi ozbiljni, no dok sve prođe dolazi do lagodnog ponašanja. Sada bi trebali obrazovati građana da učimo ono što bismo trebali primjenjivati u budućnosti”.
