Hrvatska znanstvenica na korak od otkrivanja lijeka za korona virus, oduševila Amerikance

Hrvatska kroz svoju cijelu povijest rađa znanstvenike, izumitelje i revolucionare koji mijenjaju svijet. Ne samo da ih rađa. Izvozi ih. Nažalost, rekli bismo.

Ali toplo se nadamo da sreću u SAD-u, Njemačkoj ili Irskoj neće potražiti i naša sugovornica – Tinka Vidović, piše Večernji list.

Ona tvrdi kako je rijetko kad ovoliki broj svjetskih znanstvenika, institucija i kompanija bio angažiran oko neke teme kao što je to danas koronavirus.

“To je s jedne strane dobro jer se sad vidi koliko je znanost bitna i koliko je važno ulagati u razvoj antiinfektivnih lijekova, ali još uvijek teško je predviđati razvoj virusa”, započela je svoju priču mlada znanstvenica.

Inače, Tinka je 30-godišnja Splićanka koja je potencijalno pronašla lijek za koronavirus. Ona je na međunarodnom natjecanju za pronalazak lijeka svojim istraživanjem utvrdila mogućnost korištenja valproične kiseline kao potencijalnog lijeka za COVID-19. Njezin radi osvojio je treće mjesto, dok su prva dva mjesta pripala znanstvenicima iz New Yorka odnosno Montreala. Natjecanje je organizirala američka tvrtka Sage-Health, čiji su osnivači Siraj Raval, softverski inžinjer i radiolog dr. John Billings. Uz njih je u ocjenjivanju pristiglih prijava sudjelovao i dr. Paul Masters, virolog čije je područje interesa molekularna genetika koronavirusa.

Cilj natjecanja je bio, priča nam Vidović, koristeći algoritme umjetne inteligencije pronaći potencijalni lijek koji bi se vezao s velikom energijom vezanja na COVID-19 glavnu proteazu čija je 3D struktura poznata od početka veljače. U prvih 48 sati od otvaranja natječaja, Amerikanci su zaprimili više od 170 prijava iz raznih znanstvenih centara diljem svijeta, a što snažno sugerira o stupnju relevantnosti samog događaja.

“Većina natjecatelja koji su se prijavili su koristili metode strojnog učenja za generiranje molekula koje bi se s velikim afinitetom vezale za vezno mjesto COVID-19 proteaze. Ja sam koristila drugačiji pristup. Već su poznati profili genske ekspresije stanica pluća i mišjeg tkiva inficiranog s prijašnjim koronavirusima (SARS-1, MERS). Koristeći takve podatke o genskoj ekspresiji i Connectivity map bazu podataka pronašla sam lijekove koji bi mogli obrnuti gensku ekspresiju nakon infekcije virusom i vratiti je na normalnu razinu”, uzbuđeno prepričava Vidović. Najznačajniji rezultat koji je dobila jest taj da bi valproična kiselina mogla djelovati pozitivno protiv koronavirusa. To je lijek koji je odobren za korištenje protiv epilepsije i migrene te postoje podaci o njegovom antivirusnom djelovanju (trenutno je u kliničkim ispitivanjima kao lijek protiv HIV-a). Preliminarni rezultati koji su također koristili metode računalne biologije su pokazali kako bi valproična kiselina mogla biti inhibitor enzima o kojem ovisi ulazak koronavirusa u stanicu.

“Samo joj je nebo granica. Oduševila je Amerikance”, kaže joj mentor Miroslav Radman, svjetski priznati znanstvenik s Mediteranskog instituta za istraživanje života.

“Ovakav pristup se većinom koristi za otkrivanje potencijalnih lijekova protiv tumora, ali se može primjeniti na bilo koju bolest. Većina lijekova koje je dobila su bili inhibitori histonskih deacetilaza, za koje već postoje znanstveni radovi o njihovom antivirusnom učinku”, kaže Radman dodavši kako nema veće časti za mentora nego kad njegov doktoran postiže ovakve rezultate. Tinka se na natjecanje prijavila prvenstveno zbog svog iskustva u računalnoj biologiji, budući da je u ranijim radovima već koristila sve metode koje su organizatori natjecanja savjetovali koristiti, dok ju je, kaže, s druge strane gurala znanstvena znatiželja i želja da računalnim pristupom doprinesee cjelokupnom znanju u ovoj trenutnoj situaciji s koronavirusom, piše Večernji.

“Predosjećala sam da mogu ostvariti dobar rezultat, a posebno me ohrabrio profesor Radman”, poručuje Tinka koju je osnovnu i srednju školu završila u Vrgorcu, a medicinski fakultet u Zagrebu nakon čega je upisala poslijediplomski studij Biologije na PMF-u dok su joj područja znanstvenog interesa računalna biologija i molekularna medicina.

Facebook Komentari