Cijepljenjem medicinskih djelatnika i rizične populacije velikim smo dijelom zaštićeni od negativnog učinka virusa gripe, dok od koronavirusa za sada ne postoji odobreno cjepivo i prvi se put susrećemo s njime. Utoliko je virus SARS-CoV2 koji uzrokuje Covid-19 bolest opasniji od virusa influence koji uzrokuju sezonsku gripu. Smatra to naš poznati znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić sa sveučilišta Goethe u Frankfurtu.
Đikić kaže kako je još neizvjesno u kojem će se smjeru ova epidemiju razvijati.
Razvijaju se cjepiva
“Na molekularnoj razini oba virusa pripadaju u RNK (ribonukleinska kiselina) viruse. To znači da oni svoj genetski materijal prenose preko RNK, a ne DNK (deoksiribonukleinska kiselina u kojoj je zapisan ljudski genom). No oni se ipak razlikuju jer je koronavirus pozitivni-strand RNK virus dok je influenca negativni-strand RNK virus koji se razlikuju u životnom ciklusu unutar ljudskih stanica i koriste različite antigene i enzime. Samim time cjepiva su specifična za koronaviruse ili influenca viruse i stoga cijepljenja protiv sezonske gripe ne pruža nikakvu zaštitu protiv SARS CoV2 virusa”, kaže Đikić u razgovoru za Večernji list te dodaje kako se na cjepivu protiv novog koronavirusa vrlo intenzivno rade akademske institucije i biotehnološka i farmakološka industrija.
Ističe kako tisuće laboratorija širom svijeta detaljno istražuju ovaj virus i brzo šire sve relevantne informacije, što pomaže kompanijama koje imaju tehnologije da stvaraju i nova cjepiva.
“Primjerice, Moderna Therapeutics stvara RNK bazirana cjepiva pod nazivom mRNA-1273. Kandidata za stvaranje cjepiva izolirali su samo 42 dana od pojave CoV2 virusa. Njihovo cjepivo je u prvoj fazi kliničkog ispitivanja, a u suradnji s NIH-om prikupljaju volontere i započet će s prvim kliničkim pokusima za mjesec do dva. S druge pak strane Inovio Pharmaceuticals koristi DNK-bazirano cjepivo u pretkliničkim ispitivanjima koje bi trebalo stvarati protutijela na CoV2 i štititi ljude”, objašnjava Ivan Đikić te dodaje kako nitko ne može reći kada će ta cjepiva biti dostupna jer je prije svega potrebno napraviti cjepiva koje neće štetiti, a tek nakon toga štititi.
Upravo radi toga potrebno je vrlo pažljivo provoditi sva istraživanja, ističe. Također, kaže da je zbog nedostatka informacija teško predvidjeti što će u budućnosti biti s koronavirusom koji se trenutačno širi svijetom.
“Neke stvari možemo zaključiti od prve SARS infekcije s CoV1 koji se proširio na oko 8000 ljudi i uzrokovao smrtnost od 774 osoba (oko 9%) te nakon toga nestao i više se nije pojavio od 2003. godine. Stoga i SARS CoV2 može nestati nakon što ograničimo njegovo širenje, ali to ne možemo sa sigurnošću tvrditi zbog velikog broja inficiranih osoba što može dovesti do promjena u ponašanju tog virusa. Do sada je riječ o više od 100.000, a vjerojatno uskoro i više od 200.000 oboljelih”, kaže Ivan Đikić za Večernji list te dodaje kako je jedna od teorija o epilogu ove zaraze da će virus preživjeti kao latentna infekcija u ljudskim stanicama poput virusa herpes zoster.
“Taj scenarij je nemoguć jer CoV2 nema sposobnost integriranja svog genoma u ljudskoj stanici poput DNK virusa kao što je zoster”, zaključuje Ivan Đikić.
