Još se utvrđuju razmjeri afere koja već tjednima potresa jednu od vodećih banaka u Hrvatskoj, Zagrebačku banku. Iz banke o svemu vrlo šturo, smiruju klijente, no oglasili su se oni koji provode nadzor posluje li banka po kriterijima koji su propisani.
Računi koje su njegove tvrtke imale u najvećoj hrvatskoj banci zatvoreni su prije gotovo godinu dana. Milan Popović uvjerava da mu do danas nitko nije objasnio zašto.
“Meni to izgleda kao da smo mi, nas stotinjak klijenata banke, zatvoreni kako bi netko sebe spasio. Kao preventiva da se netko iz toga izvuče. Mislim da sam ja ovdje kolateralna žrtva za nečije neadekvatno postupanje”, rekao je srpski poduzetnik Milan Popović, ne otkrivajući tko je to neadekvatno postupao.
O konkretnim iznosima ne želi govoriti, ali zgrožen je činjenicom da je sada na provjeri i pod nadzorom Hrvatske narodne banke njegovo poslovanje u Zagrebačkoj banci.
“Zamislio sam scenu iz filma ‘Lice s ožiljkom’ kako unosimo ja i moja ekipa vreće s gotovinom i iznosimo te iste vreće s gotovinom. Znači, ja nisam imao nijednu gotovinsku transakciju. U banci imaju svu dokumentaciju koja je potrebna da opravdaju svaku moju transakciju”, kaže Popović.
Jedino što na niz naših pitanja odgovaraju iz te banke jest: “Nemamo komentara.”, piše dnevnik.hr.
HNB, koji obavlja nadzor brojnih uplata i isplata, ne potvrđuje, ali i ne demantira da su njihovi stručnjaci u kontroli utvrdili bitne propuste. Detalje ne otkrivaju, a zapisnik o tome procurio je u javnost.
Bankovni sustav Republike Hrvatske stabilan, a depoziti klijenata sigurni
“HNB je dužan sve informacije o kreditnoj instituciji do kojih dođe tijekom svog rada čuvati kao povjerljive te ih ne smije učiniti dostupnima niti jednoj drugoj osobi, osim pod uvjetima propisanima navedenim zakonom. Hrvatska narodna banka ne objavljuje zapisnike o izravnom nadzoru, ne komentira svoje nadzorne aktivnosti, niti nalaze konkretnih nadzora (…) Želimo naglasiti da je bankovni sustav Republike Hrvatske stabilan, a depoziti klijenata sigurni”, poručuju iz HNB-a.
U HNB-u podsjećaju da su sve kreditne institucije dužne poštovati procedure. Uz to, ako se ne može opravdati jasan put novca i određene svote, zakon im nalaže da o tome i upozore.
Svaku transakciju koja im je na bilo koji način sumnjiva banka je dužna prijaviti Uredu za sprječavanje pranja novca. Utvrde li na ovoj adresi da im je neki slučaj sumnjiv, sve su te podatke dužni dati nadležnim državnim institucijama na daljnje postupanje i procesuiranje.
Profesor Luka Brkić o konkretnom slučaju ne želi, ali smatra da unutarnja kontrola i mehanizmi unutar bankarskog sustava često nisu čvrsto jamstvo nadzora.
“Pored svih kontrola, uvijek nešto može poći po krivo, može se nešto izmanipulirati i na kraju krajeva, da budemo direktni, i prevariti. Teorijski, može se dogoditi tako nešto usprkos svim kontrolama i željama da se nešto ne dogodi”, kaže Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti.
O mogućim sankcijama protiv odgovornih osoba i same banke guverner HNB-a nedavno je govorio tek šturo.
“Kazne u slučaju neadekvatnih sustava su financijske i izriče ih sud”, govorio je Boris Vujčić 26. veljače.
U Hrvatskoj udruzi banaka pred kamere ne žele. Kažu da još uvijek nemaju dovoljno detalja o svemu da bi reagirali.
U DORH-u kažu da će poduzeti zakonom propisane radnje ako i kada nadležna nadzorna tijela iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma tijekom svog postupanja utvrde sumnju na počinjenje nekog kaznenog djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti.
Ključni je problem što banka očito nije prijavljivala sve gotovinske i bezgotovinske transakcije. Zaba je već u dva nadzora dobila prigovor da mora poboljšati sustav nadzora i softver koji bilježi transakcije koje izlaze iz okvira koji su propisale institucije, prije svega Ured za sprječavanje pranja novca. I to očito nisu poboljšali čim ponovno imaju propuste. Inače, kako neslužbeno doznajemo, informacija je stigla iz europske središnje banke, kojoj su pak sve dojavili američki istražni organi.
U pravilu svaku gotovinsku uplatu veću od 200.000 kuna banke moraju prijaviti Uredu za sprječavanje pranja novca. Svaka transakcija veća od 105.000 kuna mora se evidentirati kako bi se mogla pokazati kontroli koja jednom mjesečno dolazi u banku.
Prijaviti se trebaju i manje transakcije ako se dogode u razmacima od nekoliko dana. Sve kako bi se provjerilo porijeklo novca i krajnji korisnik. Uz taj regularni dio kontrole postoji i mogućnost da se prijave sve sumnjive transakcije koje se odvijaju prema poreznim oazama i koje na bilo koji način ostavljaju sumnju da je novac nelegalno stečen.
Banka ima mogućnost te transakcije odbiti, blokirati novac za koji postoji sumnja da je nelegalno stečen, ali uvijek ima obvezu to prijaviti. Neslužbeno se doznaje da bi Zagrebačka banka zbog tih propusta mogla dobiti kaznu u iznosu i do 10 milijuna eura.
I u ZABA-i i HNB-u šute, uz poruku da poslovanje i štedni ulozi građana nisu ugroženi, piše dnevnik.hr.
