Škotski sud smatra da britanski premijer nije prekoračio svoje ovlasti te je podržao Borisa Jonhsona

Premijer UK, Alexander Boris de Pfeffel Johnson

Škotski sud odbacio je danas zahtjev za privremenim blokiranjem odluke britanskog premijera Alexandera Borisa de Pfeffel  Johnsona o prekidu rada parlamenta od sredine rujna do sredine kolovoza, ali je ročište kojim se traži poništenje te odluke premijera Ujedinjenog Kralevstva pomaknuo sa 6. rujna na 3. rujna.

Sudac. lord Joseph Raymond Doherty u Edinburghu je odbacio privremenu mjeru kojom se trebala spriječiti suspenzija parlamenta uoči ročišta sljedeći tjedan

Škotski sud je, dakle, odbio  zahtjev za blokadom odluke britanskog premijera o prekidu rada parlamenta. Taj je prekid, koji bi trebao trajati od sljedećeg tjedna do 14. listopada, izazvao veliku političku krizu u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske. Britanskog premijera protivnici optužuju da na taj način želi onemogućiti zastupnike da stopiraju njegov plan za Brexit, a što Alexander Boris de Pfeffel  Johnson odlučno demantira.

Kako javljaju britanske lijevo-liberalne dnevne novine The Guardian, Škotski sud je zaključio da premijer ima ovlasti tražiti od Njezinog Veličanstva kraljice Elizabeth II. prekid rada parlamenta, što je premijer Alexander Boris de Pfeffel  Johnson učinio prije dva dana. Na saslušanju u ovom slučaju, održanom danas, suprotna strana tvrdila je da je britanski premijer nezakonito zloupotrijebio svoje ovlasti, s čime se ovaj sud očito nije složio.

Sudac. lord Joseph Raymond Doherty u Edinburghu je odbacio privremenu mjeru kojom se trebala spriječiti suspenzija parlamenta uoči ročišta sljedeći tjedan, objavila je novinska agencija PA – The Press Association.

Sudac, lord Joseph Raymond Doherty je pomaknuo ročište sa 6. rujna na 3. rujna zbog “interesa pravde”.

Kritičari smatraju da je odluka o suspenziji parlamenta Johnsonov pokušaj da oduzme vrijeme zastupnicima koji bi htjeli blokirati Brexit bez sporazuma čime bi Ujedinjeno Kraljevstvo izašlo iz EU-a 31. listopada bez sporazuma.

Odvjetnik Aiden O’Neill je u ime 75 zastupnika koji su podnijeli tužbu ranije ovog ljeta, pozvao u četvrtak na pomicanje datuma ročišta.

“Nisam uvjeren da je dokazano kako postoji potreba za privremenom suspenzijom u ovom trenutku”, rekao je sudac za vrijeme izricanja presude.

Downing Street 10, sjedište Vlade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske pozdravilo je sudsku odluku. Britanski premijer Alexander Boris de Pfeffel  Johnson rekao je da je ta pauza potrebna vladi kako bi bila u mogućnosti službeno predstaviti zakone za nadolazeću godinu.

Kako javljaju britanske lijevo-liberalne dnevne novine „Guardian”, Škotski sud je zaključio da premijer ima ovlasti tražiti od Njezinog Veličanstva kraljice Elizabeth II. prekid rada parlamenta, što je premijer Alexander Boris de Pfeffel Johnson učinio prije dva dana.

Britanski pregovarači Brexita sastajat će se s europskim kolegama dvaput tjedno u rujnu i to u nastojanjima da ispregovaraju novi sporazum.

Premijer Alexander Boris de Pfeffel  Johnson je rekao danas kako postoji potreba da Ujedinjeno Kraljevstvo i EU “pojačaju tempo” razgovora o Brexitu.

PROROGACIJA PARLAMENTA NIJE ‘ŠOKANTAN POTEZ’ NITI JE TO ‘DRŽAVNI UDAR’

Johnsonov potez suspenzije parlamenta osporava se još i pred sudom u Londonu te sudom u Belfastu. Londonsko ročište zakazano je za 5. rujna, a taj podnesak podržao je i bivši britanski konzervativni premijer John Major, a ono u Belfastu za 6. rujna. Pred sudom u Belfastu postupak je pokrenuo aktivist Raymond McCord.

Britanska opozicija posljednjih je dana održala razgovore s brojnim zastupnicima, uključujući pripadnike Konzervativne stranke koji se protive izlasku bez sporazuma, u pokušaju da se dogovori i koordinira plan za odgodu Brexita, u slučaju da se ne postigne sporazum s EU. Njihovi su se planovi fokusirali na zakonodavne opcije – donošenje amandmana koji bi mogli naložiti vladi traženje odgode ili povlačenje Brexita u slučaju da nije postignut sporazum, no suspendiranje parlamenta znatno ograničava njihove opcije.

Lider britanske parlamentarne opozicije i šef Laburističke stranke, Jeremy Bernard Corbyn dosad nije potezao ideju glasovanja o nepovjerenju premijeru Johnsonu, no pitanje je bi li i rušenje vlade u ovom trenutku moglo zaustaviti Brexit. Prema izbornom Zakonu Ujedinjenog Kraljevstva, padne li vlada u prvim tjednima rujna, izbori bi se održali tek početkom studenoga – nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske iz EU, dokad bi Alexander Boris de Pfeffel  Johnson ostao premijer u odlasku, a parlament bi se raspustio.

Također treba naglasiti kako suspenzija rada Britanskog parlamenta odnosno ‘Prorogation’ je u biti potrebno svima razumljivo prevesti kao ‘proglašenje kraja zasjedanja Britanskog parlamenta’, a proglašenje kraja zasjedanja Parlamenta u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske redovita je pojava koja se događa svake godine, kao i u svakom parlamentu. To nije inovacija, a kamoli “šokantan” potez kako su prenijeli mnogi domaći i neki neinformirani inozemni mediji. Ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu koji bi željeli zaustaviti Brexit pokušavaju stvoriti dojam da je riječ o svojevrsnom državnom udaru, što je netočno, a većina Europljana i svijeta koji ne razumiju Ustav samo ponavljaju ono što su pročitali ili čuli. Nadalje, Ujedinjeno Kraljevstvo je po državnom uređenju parlamentarna monarhija bez pisanog ustava. Ustavno se pravo temelji na više zakona, primjerice Magna charta libertatum iz 1215. godine, Petition of Right (1628.), Habeas Corpus Amendment Act ( 1679.), Bill of Rights (1689.), Act of Settlement (1701.),  Act of Union (1707.; sjedinjenje sa Škotskom), Representation of the People Act (1832., 1918., 1928., 1948.), Parliament Acts (1911., 1949.), Westministerki statut (1931.); itd. Drugi dio ustavnog prava čine nepisane konvencije (conventions) i ustaljena praksa (established practices; primjerice način djelovanja vlade). Za razliku od tzv. kontinentalnog prava, koji se zasniva na statutarnom pravu, u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike  Britanije i Sjeverne Irske se drže običajnog prava (Common Law) koje se temelji na dosadašnjim sudskim odlukama.

Uobičajena stanka u parlamentu koja se događa u rujnu i to u vrijeme kada političke stranke održavaju svoje stranačke konvencije produžava se za oko tjedan dana jer novi premijer Alexander Boris de Pfeffel Johnson namjerava predstaviti novi program Vlade, a što se naziva Kraljičinim govorom i to je jedino ozbiljno i najvažnije u političkom smislu gledano, a što se sad u Ujedinjenom Kraljevstvu događa.

Naravno da je istina kako u situaciji kad u Donjem domu parlamenta nemaju uvjerljivu većinu glasova ili nemaju većinu uopće, da vladajući žele ograničiti raspravu o Brexitu. Ali još uvijek će biti i više nego dostatno vremena za raspravu o tome, a što će ubrzo i svi  vidjeti. Vjerojatno će biti pokušaja izglasavanja zakona kojim se zaustavlja Brexit ili kojim se pokušava srušiti Vlada. Dakle, ideja da se rasprava potiskuje je potpuni nonsens. Iako bi se moglo reći da je u Ujedinjenom Kraljevstvu do sad bilo i previše rasprave o Brexitu, sad  jednostavno rečeno, treba prihvatiti i provesti rezultate referenduma.

Treba naglasiti da Wales neće glasati za neovisnost od Ujedinjenog Kraljevstva. Većina stanovnika Walesa su podrijetlom Englezi. Škotska je drukčija. Ipak, ako se Škoti i odluče odvojiti od Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske – što je malo vjerojatno, op.a. -, nakon što Ujedinjeno Kraljevstvo napusti EU,  škotsko bi gospodarstvo zapalo u veliku krizu. Englezi trenutno iz svojih poreza plaćaju za škotske javne usluge i jamče za škotski javni dug. To bi završilo, kao i prekogranična slobodna trgovina bez carina. Nadalje, novi referendum o ostanku ili odlasku Škotske u Ujedinjenom Kraljevstvu teško da će biti organiziran, jer se referendum o tome već održao i Škoti su odlučili biti sastavni dio Ujedinjenog Kraljevstva i dalje.

Republika Irska će se sigurno sučeliti sa sličnim problemima koji su sami sebi prouzročili radeći sve što im je Bruxelles rekao o graničnom pitanju (tzv. “Sjeverna Irska backstop”), ne uzimajući u obzir irske gospodarske interese. No, reba naglasiti i to da su Irci počeli shvaćati posljedice svoje pro EU politike, ali prekasno. S druge strane, Ulster, tj. Sjeverna Irska, sastavni je i teritorijalni dio Ujedinjenog Kraljevstva i takav će i ostati.

Europska komisija i većina europskih lidera uopće ne skrivaju da žele vidjeti poniženo Ujedinjeno Kraljevstvo i u kaosu, djelomično i zbog toga što mnogi od njih ne vole Britance iz povijesnih razloga, ali uglavnom i zato što žele dokazati bilo kojoj drugoj državi u EU koja se usudi usprotiviti dominantnoj europskoj eliti da ne može pobijediti.

Nakon što Ujedinjeno Kraljevstvo ode iz EU, uslijedit će novi sporazumi. Najznačajnije sporazume postići će privatne osobe i tvrtke koje žele nastaviti život i trgovinu kao da ništa nije bilo. Najveći neuspjeh u svemu tome doživljava Savezna Republika Njemačka koja je trebala preuzeti odgovornost u pregovorima jer bi vraćanje carina bez ikakvog sporazuma njoj donijelo najveće gubitke. Umjesto toga, SR Njemačka se doima poprilično oslabljeno, pa je donošenje odluka prepustila europskim birokratima i Parizu. Obzirom na to da njemačkom gospodarstvu, za razliku od britanskoga, definitivno prijeti recesija, to je jednostavno bila njihova loša odluka, no sad je ionako prekasno da cijelu stvar poprave.

Premijer Alexander Boris de Pfeffel Johnson je rekao danas kako postoji potreba da Ujedinjeno Kraljevstvo i EU “pojačaju tempo” razgovora o Brexitu.

Gledano real-politički, dakako i realno gospodarski, posljedice Brexita bez dogovora bit će puno blaže nego što se najavljivalo, ali bit će onih koji će novonastalu situaciju koristiti za stvaranje kaosa i u druge političke svrhe. Bit će, dakako i pravih tranzicijskih problema u oba smjera,  dakle i u Ujedinjenom Kraljevstvi i u EU, ali, realno, obje strane će to preživjeti.

Službenom Bruxellesu definitivno nije svejedno oko izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a i to najviše zbog obrambenog nuklearnog i svakog drugog arsenala koji odlazi iz EU (Ujedinjeno Kraljevstvo je četvrta svjetska nuklearna sila i druga gospodarska sila Europe, te je također službeni London odavno izrazio spremnost kako će u slučaju potrebe britanska kraljevska ratna mornarica – Royal Navy, kraljevsko ratno zrakoplovstvo – RAF i kraljevska armija – RA štititi Europu od bilo kojeg neprijatelja u sklopu NATO Saveza, op.a.), ali ovo je i pitanje političkog inata puno više nego razuma. Ako Bruxelles popusti Londonu nema te sile koja će spriječiti raspad EU, što izgleda, čak i američki predsjednik Donald John Trump žarko želi jer mu ne treba zajedničko europsko tržište koje nikako ne razumije njegovu želju da Anglo-Amerikanci dominiraju nad drugima.

Dakle, ovo nije toliko pitanje razgovora o Brexitu nego o opstanku EU i zato u Bruxellesu nemaju previše prostora za popuštanje, a upravo možebitno nepopuštanje Bruxellesa glede razumnog dogovora s Britancima te “inzistiranja na vazalstvu” a što je prije nekoliko dana medijima pojasnio šef Donjeg doma britanskog parlamenta, konzervativac Jacob William Rees-Mogg, polučit će na kraju to da će Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske 31. 10. ove godine na noć Vještica “izaći bez dogovora” iz EU, a to znači – tvrdi Brexit (!).

(Theo Ljubić, BBC, The Press Association, The Sun, Daily Mail, The Guardian)

Facebook Komentari