Mnoga zanimanja imaju neuredan radni ritam i česte smjene noću. Što tada treba jesti istražila je nova studija u kojoj se zaključilo da manji obroci više gode radnicima.
Radnici koji noću grickaju krekere, perece ili uzmu nekoliko kockica sira, budniji su od onih koji pojedu obilan obrok poput sendviča, pizze ili gulaša. Njihove reakcije bile su brže, zato što se zbog cjelovitog obroka ljudi osjećaju tromo i uspavano usred noći, kažu znanstvenici.
Velik je problem za sve one koji rade noćne smjene što ostanu nekom trenutku “bez goriva” pa imaju potrebu i nešto konkretnije pojesti. Voditeljica istraživanja, Charlotte Gupta sa Sveučilišta Južna Australija kaže kako nijedno istraživanje do sad nije pokazalo je li to dobro ili loše za njihovo zdravlje i radnu sposobnosti.
Medicinske sestre koje se u istraživanju navode kao primjer radnika koji redovito radi kasne smjene – vjerojatno je da će biti pretile zbog lošeg odabira hrane. Jedna od četiri medicinske sestre, prema studiji Sveučilišta Edinburgh Napier i Sveučilišta London South Bank 2017. godine, je pretilo.
Medicinske sestre također su su se žalile i na sindrom iritabilnog crijeva, dok stjuardese koje jedu tijekom noći trpe veće bolove u trbuhu, nadima ih, imaju poremećen apetit, te proljev ili zatvor.
U istraživanju su u tjedan dana sudjelovala 44 ispitanika, koji inače nisu bili radnici u noćnoj smjeni. Podijeljeni su u tri grupe s tri vrste prehrane, piše 24sata. Sve su skupine pojele dovoljno kalorija tijekom dana, u rasponu od 1900 do 2600 kalorija – ali vrijeme kad su jeli je bilo klizno.
Jedna skupina u ponoć je jela veliki obrok, druga je u isto doba prezalogajila sir i krekere, perece ili musli pločicu i jabuku. Ponoćni obrok sadržavao je 30 posto kalorija dnevno, a međuobrok je iznosio samo 10 posto. Treća grupa pak uopće noću nije jela, već je zadnji obrok bila večera u 22 sata, a doručak u tri ujutro. Oni su grickali tijekom dana.
Sudionici koji su nešto sitno jeli iza ponoći osjećali se budnijima od ostalih dviju skupina, bili su najzadovoljniji količinom hrane koju su pojeli i pokazali su se najbolji u testovima reakcije na simulatoru vožnje. Zanimljivo, uz to su vozili i sigurnije. Oni koji nisu jeli najbolje su reagirali, ali grupa koja je jela ipak se osjećala bolje pošto je dobila mali energetski poticaj za rad.
Unatoč tome što obrok izaziva pospanost, istraživači ne savjetuju da preskačete vrijeme obroka i umjesto toga jedete grickalice.
“Uvijek smo spremni za spavanje nakon ručka iza podneva, što je samo dio našeg cirkadijanskog ritma. Jednostavno se osjećamo uspavanije u to doba dana”, kaže dr. Gupta. No tijelo će obrok probaviti i noću, uz još veću pospanost. Zato su manji obroci idealni za efikasnu probavu.
Najbolji izbor za snack tada je zdrava čokolacica ili neka voćka, međutim ljudima su na poslu iz automata dostupniji čips, čokolada i energetska pića pa je to i njihov prvi izbor kad im “padne šećer”, pogotovo u noćnim smjenama.
“Postoji i ta žudnja usred noći, kada radite napornu noćnu smjenu, za čokoladom ili nečim malo “uzbudljivijim” za jelo, ali to nije ništa neobično”, kaže dr. Gupta.
Kada je najbolje vrijeme za jelo kad radite noćne?
17:00 – Snack koji se sastoji od 20 posto ukupnih kalorija. To bi mogao biti sendvič koji sadrži pečenu govedinu, salatu i majonezu i orašaste plodove.
20:00 – Večera koja sadrži 40 posto ukupnih kalorija. To može biti rižoto s piletinom i povrćem, a potom sladoled.
00:00 – Snack koji sadrži 10 posto kalorija, poput muesli čokoladice i jabuke.
8.30 – Doručak koji sadrži 30 posto kalorija, poput žitarica s obranim mlijekom, tost sa džemom i sokom od naranče.
