Hrvatsku je napustilo i više od 3 tisuće liječnika, medicinskih sestara i fizioterapeuta. Vlast nema pojma kako ih zaustaviti, no jedan ekonomist ima rješenje: radikalno povećati njihove plaće.
“Dosta je ozbiljna operacija bila, zamjena zaliska aorte i cijelog početnog dijela korijena aorte. Odvojili smo žile koje opskrbljuju srce s krvi, reimplantirali smo ih na umjetni materijal i još uz to čovjek ima oslabljenu funkciju srca, 35% izbačajne moći srca, što je 30% manje od očekivanog, kvalitetnog”, rekao je dr. med. Josip Varvodić, kardijalni i transplantacijski kirurg, iz KB Dubrava.
Nisu sve operacije tako teške i nije uvijek u dvorani tako tiho. No, sličnih je operacija u prvoj polovici godine izveo već stotinu. Za osnovicu plaće nešto veću od 9 tisuća kuna. Zajedno sa svim prekovremenima i transplantacijama plaća poraste, ovisno o mjesecu do 12, 13, rijetko i do 15 tisuća kuna. Njegovi kolege, primjerice u Austriji, toliko mogu zaraditi – u eurima!
“Postoji jako velika mogućnost da se ta plaća poveća s obzirom na njihova privatna zdravstvena osiguranja. Tamo kardijalni kirurg, ako ga osiguranik izabere da vodi operaciju, dobiva naknadu od osiguranja za svaki izvedeni zahvat i to može višestruko povećati plaću. Govorimo o tisućama, čak i o desecima tisuća eura”, otkriva doktor Varvodić.
Ako se usporede plaće specijalista s prosječnim plaćama u Europi, bit će jasnije zašto nam se događa egzodus liječnika.
Prije svega radi se o starim članicama Unije, ondje je taj odnos prosječne liječničke plaće specijalista i prosječne plaće u toj zemlji od 2,5-2,7 što je najmanji omjer, i to u Njemačkoj, on ide u Švicarskoj i Irskoj na 4, u Francuskoj na 5, u Belgiji i Nizozemskoj 6, a u Australiji i SAD-u čak i do 8 puta, napominje ekonomist Željko Garača.
“Kardijalnih kirurga u Hrvatskoj, sa specijalizantima, s ljudima koji su na edukaciji, postoji manje od 50. Kardijalnih kirurga koji obavljaju kompleksne zahvate ima ih možda 15-ak”, napominje doktor.
I to unatoč tomu što su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u zemlji. Za usporedbu, 98 pomoćnika ministara s prosječnom bruto plaćom od 22.372 kn, 47 državnih tajnika s prosječnom bruto plaćom od gotovo 25.000 kuna i 18 ravnatelja agencija čije se plaće obračunavaju u sustavu centralnoga obračuna, proračun godišnje stoje oko 46 milijuna kuna. 20.000 liječnika – oko 4 mlrd i 800 milijuna.
Gruba računica pokazuje da 122 puta veći broj ljudi stoji stotinu puta više. Možda jest demagogija, no u vrijeme egzodusa liječnika i medicinskih sestara nije teško odgovoriti na pitanje što bi za zemlju značilo da nema liječnika, a što da nema nekih službenika. Odatle i prijedlog da se liječnicima plaće povise za početak 50%.
“Ja sam uzeo prosjek neto plaće 12 tisuća kuna koliko bi specijalisti trebali imati i povećao sam ga za 50%, naravno u bruto iznosu. To bi za proračun predstavljalo rashod od 2,4 milijarde kuna, računajući da je oko 20 tisuća liječnika u Hrvatskoj”, ističe Garača.
To bi u prvoj godini bio dodatni deficit od 0,6%, no kroz poreze i potrošnju višak bi se brzo vratio u proračun.
“Zbog poticaja gospodarskog rasta u drugoj godini će deficit nestati, a u trećoj i četvrtoj godini će država uprihoditi sve ono što je prije imala kao deficit. U petoj godini ide čisti suficit od 3 milijarde kuna”, navodi Garača.
To su napravili Rumunji, u dva su navrata liječnicima, medicinskim sestrama, dijelu profesora i još nekim kategorijama proračunskih korisnika, digli plaću po 50%. I začudo, proračun se nije urušio, štoviše, u većini pokazatelja Rumunjska nas je pretekla.
“Jedan kolega analitičar je napisao da će se taj egzodus zaustaviti kada dosegnemo 80% prosjeka razvoja Europske Unije. Pitanje je kako ćemo postići to uz odljev”, napominje.
Srećom, ne razmišljaju svi o odlasku. Još ne.
“Mislim da je naša bolnica odlična, imamo vrhunski kolektiv, a unutar tog kolektiva neskromno bih rekao da je kardijalna kirurgija perjanica i ponos bolnice s programima koje radimo. Velika je sreća dobiti priliku profesionalno se razvijati u takvom kolektivu uz stručnjake koje iznimno cijenim. I tu bih posebno istaknuo docenta Rudeža koji mi je bio mentor cijelu specijalizaciju i dan danas zajedno radimo kada su teži slučajevi. To je velika privilegija.
Ja samo mogu reći da bih volio da se cijeni izvrsnost i da se izvrsnost adekvatno honorira i da se omogući ljudima koji su izvrsni da se s njima bave neometano. Bilo bi sebično od mene da govorim o tome kako bi se poboljšala kvaliteta života liječnika, to treba prepustiti ljudima koji se dobro razumiju u to”, kaže doktor Varvodić.
Jer, netko će jednom morati shvatiti da je najskuplji liječnik onaj kojeg nema.
Emisiju ‘Informer’ pogledajte besplatno na novatv.hr
