Hajdaš Dončić: Možemo sami izgraditi nizinsku prugu Rijeka-Zagreb, bez koncesija

U Novom danu gostovao je potpredsjednik Hrvatskog sabora i bivši ministar prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.

Imali smo velikih najava investicija u Hrvatsku iz Katara i Kine i za vrijeme SDP-ove Vlade – zašto većina tih projekata nije realizirana?

“Drugačije okolnosti i drugačije regule koje smo prihvatili ulaskom u Eurpsku uniju – transparetnonst i javna nabava. Mislim da ulaskom kineskih korporacija i pobjedom na javnom natječaju, postoji velika mogućnost da se stvari promijene, posebno što se tiče odnosa Hrvatske i Kine. To je možda čak i bila određena prekretnica. Bit ću skeptičan, i nakon potpisanih memoranduma i bombastičnih najava da Kinezi grade ovo, Kinezi grade ono – treba shvatiti da će, ne samo Kinezi nego bilo koji investitori, krenuti u investiciju ako vide da će ovdje ostvariti veće marže i veći prihod, veću dobit. Dakle, uvijek uz dolaske delegacija dolaze bombastični naslovi.”

Gleda li Kina na ovo kao politički projekt ili kao projekt na kojem će zaraditi puno novca?

“Što se tiče Pelješkog mosta, imamo sreću što Kina to promatra kao prvi veći infrastrukturni projekt, gdje je dobila posao u Europskoj uniji. To im otvara ulazak u sve zemlje Europske unije. Kina želi proširiti i prometno povezati zemlje koje su na prostoru bivšeg Sovjetskog saveza, bogate resursima, a nakon toga se širiti prema Europskoj uniji. Kini to služi i kao novo tržište. Ovdje treba biti staložen i lukav i vidjeti kako se Hrvatska tu može pozicionirati.”

Pojavili su se komentari da bi potpisivanjem ovih projekata Hrvatska mogla izgubiti podršku dijela zapadnih zemalja i SAD-a?

“Mislim da trebamo koristiti prednosti jednog i drugog bloka. Samo treba poštovati određene regule i dopustiti svim režimima u globaliziranom svijetu da pod istim kondicijama sudjeluju u natječaju.”

Pelješki most i problem pristupnih cesta – zašto se tako dugo vode ti postupci žalbi i može li to ugroziti projekt mosta?

“Ne može biti ugrožen projekt mosta. Most će biti izgrađen jer je kompanija koja ga gradi, po svim svojim referencama, vrlo ozbiljna. Problem je problem javne nabave generalno u Hrvatskoj, koja nije dovoljno fleksibilna i gdje se još uvijek može postići da se neka ‘no name’ tvrtka može žaliti u bilo kojem procesu javne nabave, zato su ti svi procesi jako spori. Važno je ‘setapirati’ birokraciju u Hrvatskoj, natjerati je da brže i efikasnije rješava žalbe i neke druge stvari.”

Desetljećima se najavljuje nizinska pruga Zagreb – Rijeka. Zašto taj projekt dosad nije ostvaren. I koji bi bio cilj? Koji je interes raditi tu prugu ako Rijeka ne postane ozbiljni lučki hub, a to je sada puno više Koper?

“Treba prvo vidjeti kako će završiti natječaj za koncesiju za zagrebačku obalu. Ali moram naglasiti da još uvijek ni filipinski partner nije ostvario ono što je najavljivao, a to je broj kontejnera u luci Rijeka. Sadašnja razina pruge koja baš i nije sajna, ali ‘ajde, elektrificirana je cijelim dijelom, i više nego zadovoljava potrebe sadašnje luke Rijeka. Dakle, gradnja nizinske pruge ima smisla jedino ako se cijeli terminal Rijeke preseli na otok Krk i da se na Krku napravi velika luka koja bi bila druga luka nakon Pireja, pretežno za robu dalekog istoka. Cijeli taj prometni pravac je u sustavu osnovne europske mreže željezničkih pravaca. Hrvatska sama može, s 85 posto sufinanciranja od strane Europske unije, izgraditi taj pravac, gdje ostaju vlasnici HŽ i Hrvatska. Nema potrebe za koncesije, osim ako se cijela priča ne poveže s gradnjom nove luke ne Krku. Dio pruge već je izgrađen.”

Navodno je dogovoren sastanak s najvećim kineskim državnim brodogradilištem kada je u pitanju Uljanik – je li realna ta ideja?

“Samo će trebati odraditi jedan razgovor – a to je razgovor s Bruxellesom. Ako se spoje interesi i poštivanje tržišnog nadmetanja, onda su svi ulagači u Hrvatsku dobrodošli. Ali zbog velike državne potpore koju je hrvatska brodogradnja dobivala, to će trebati dobro iskomunicirati s DG-jem (DG Competition – Opća uprava za tržišno natjecanje Europske komisije) koji se bavi tržišnim nadmetanjem. Pa ako se nađe zajedničko rješenje, opet mora ići natječaj. Nema izravne pogodbe. Ako kroz natječaj, ili, u ovom slučaju bolje, stečajni ili predstečajni model kinesko brodogradilište bude najbolje, zašto ne. Mislim da je mala vjerojatnost, ali ako postoji i pet posto mogućnosti, valja pokušati.”

Facebook Komentari