Dnevnik.hr istražio je koliki su zapravo troškovi života, koja su zanimanja najtraženija i u kojim sektorima, ali doznao i ono što mnoge najviše zanima – koliko su tražena zanimanja u inozemstvu zaista plaćena.
Procjenjuje se da je od dana kada je Hrvatska postala članicom Europske unije domovinu napustilo najmanje 250 tisuća građana.
Iseljavanje stanovništva ne jenjava i mnogi “trbuhom za kruhom” i dalje odlaze ili se raspituju o mogućnostima života i rada u inozemstvu.
Posljednje vrijeme hit je Republika Irska, no dnevnik.hr kontaktirao je s još nekoliko veleposlanstava država u koje Hrvati odlaze u potrazi za boljim životom i istražio koliki su zapravo troškovi života, koja su zanimanja najtraženija i u kojim sektorima, ali doznao i ono što mnoge najviše zanima – koliko su tražena zanimanja u inozemstvu zaista plaćena.
U Švedskoj su trenutačno najtraženiji – učitelji
Švedska inače ima specijaliziranu organizaciju SACO (Swedish Academy’s Central Organization), koja istražuje koje su profesije potrebne na njihovu tržištu rada te se bave, među ostalim, i usmjeravanjem obrazovanja prema potrebama tržišta – predviđaju koja će zanimanja biti tražena, u kojima će u budućnosti nedostajati profesionalca i u kojim ih zanimanjima ima previše.
Na upit o zanimanjima u kojima postoji potreba za radnom snagom u Švedskoj prva tri mjesta zauzimaju sljedeća:
1. učitelji predškola
2. učitelji u osnovnim školama
3. farmaceuti
Dobili su i podatke o prosječnim plaćama za navedena zanimanja. Tako učitelji u predškolama prosječno na mjesec zarađuju nešto više od 29.000 švedskih kruna, ili 20.405 kuna.
Učitelji u švedskim osnovnim školama u prosjeku su na mjesec plaćeni još više –32.660 švedskih kruna, što u kunama iznosi 22.862 kune, dok prosječne plaće farmaceuta iznose 41.270 švedskih kruna, odnosno 28.889 kuna.
Treba istaknuti da se u Švedskoj isplaćuju bruto plaće, a plaće veće od 50.000 švedskih kruna oporezuju se do 30 posto, ovisno o mjestu stanovanja.
Dodat ćemo da je zdravstvo u Švedskoj besplatno, a većina građana osigurana je preko poslodavca ili škole.
Finskoj nedostaju logopedi i građevinari
Finsko ministarstvo rada dva puta godišnje objavljuje listu najtraženijih zanimanja na tamošnjem tržištu rada.
Za drugu polovicu 2018. godine stanje na listi je sljedeće: rastuća je potreba za audiolozima i logopedima. Traženi su voditelji gradilišta, njegovatelji, socijalni radnici, odgajatelji i prodajni predstavnici, no trenutačno finsko tržište rada vapi za zavarivačima i građevinskim radnicima.
Što se tiče plaća, dnevnik.hr dobio je podatke za prva tri zanimanja na popisu onih za kojima potreba konstantno raste, a procjenjuje se da će ih u budućnosti još nedostajati.
To su:
1. logopedi
2. voditelji gradilišta
3. inženjeri građevinarstva
Prosječna plaća logopeda s 5 do 10 godina radnog iskustva iznosi oko 4500 eura, voditelji gradilišta s jednako radnog iskustva mogu mjesečno zaraditi oko 4300 eura, a iskusni inženjeri građevinarstva u prosjeku su plaćeni 3500 eura, uz napomenu da se plaće u Finskoj uvijek iskazuju u bruto iznosu.
Austrija za Hrvate ima ograničenja do 2020.
Dok u Švedskoj i Finskoj nema utvrđene minimalne plaće, u Austriji za 2018. godinu ona iznosi 23.000 kuna za kvalificirane radnike starije od 30 godina te 19. 300 kuna za mlađe od 30. Za 2019. godinu u Austriji je utvrđena minimalna plaća od 23.500 kuna za starije, a 19.575 kuna za kvalificirane radnike mlađe od 30 godina. Sve su plaće izražene u bruto iznosu.
Za hrvatske državljane koji u Austriji žele živjeti i raditi na snazi su privremena ograničenja koja vrijede do 30. lipnja 2020. godine.
Iz Austrije su dobili odgovor kako su dozvole, tzv. RWR-karte, najviše izdavane radnicima za profesije IT i software developera, ravnatelje i direktore poduzeća, zanimanja vezana za sport, zdravstvenim djelatnicima te inženjerima strojarstva i elektrotehnike.
Stanarine i režije najveći su izdaci
Za prosječne mjesečne troškove u Švedskoj, u koje su prema našim podacima uključeni stanarina s režijama, hrana, slobodno vrijeme, odjeća, javni prijevoz i slično, izdvojit ćete između 9500 do 10.000 kuna.
Primjerice, prosječan najam stana s režijama u Švedskoj iznosi oko 4200 kuna, dok se na hranu na mjesečnoj bazi u prosjeku troši oko 1400 kuna. Prema podacima koje smo dobili, troškovi stanovanja i prehrane su najveći izdatak, dok se može zaključiti da su odjeća i obuća prilično jeftini – na njih se u prosjeku u Švedskoj mjesečno troši nešto manje od 500 kuna, podaci su švedskog Državnog zavoda za potrošačka pitanja.
Mjesečni izdatak za korištenje javnog prijevoza kreće se oko 385 kuna, a cijena benzina u Švedskoj zapravo je slična kao i kod nas – 9,8 kuna za litru.
Što se tiče prosječnih troškova života u Finskoj, velike su razlike u regijama.
Primjerice, podstanarski stan u glavnom gradu stoji koliko i najam kuće na sjeveru zemlje. Prosjek stanarine na bazi cijele zemlje iznosi 13,5 eura po kvadratu, no u Helsinkiju taj iznos raste gotovo dvostruko, pa smo izračunali da bi stanarina za 50 kvadrata u centru glavnog grada iznosila oko 1150 eura, odnosno prema srednjem tečaju oko 8500 kuna.
Prosječni troškovi života u Austriji također variraju ovisno o području.
Najviši su, očekivano, u glavnom gradu Beču i njegovoj okolici, a prema podacima austrijskog zavoda za statistiku za 2014./2015. godinu, prosječni Austrijanac na mjesec je trošio oko 1970 eura odnosno 14.775 kuna, dok je prosječno kućanstvo trošilo 2990 eura odnosno 22.425 kuna na mjesec.
Najviše se u prosjeku (po odrasloj osobi) troši stanarinu i režije (530 eura), hranu i piće (225 eura) te prijevoz (270 eura), piše dnevnik.hr.
