Strmota upozorava da Plenkoviću demografija nije na prvom mjestu: Većina stranke nije zadovoljna time kako funkcionira HDZ; O migrantima kaže – Postavlja se pitanje koje stanovništvo mijenjate s kojim i zašto bi to tako bilo

”Ostavkom sam pomalo iznenadio i sebe, ali već dugo nisam bio zadovoljan u Ministarstvu, a to su znali i ljudi oko mene. Ta moja funkcija nije imala smisla. Način je možda bio spektakularan, ali iskren”, rekao je Marin Strmota u videointervjuu za DNEVNIK.hr. Komentirao je i mogu li demografsku sliku popraviti migranti.

Nije mu žao što je podnio ostavku pred kamerama i smatra da je ona donijela više dobroga nego lošega. Kaže da većina hrvatskog naroda, poput njega, nije zadovoljna politikom koja se trenutno provodi. Na pitanje je li ipak mogao više učiniti ostankom nego ostavkom, odgovorio je: ”Nipošto, to bi bila borba s vjetrenjačama.”

Upozorava da Plenkovićevoj Vladi demografija nije na prvom mjestu. ”Demografija se usputno spominje i ne pristupa se strateški tom problemu”, rekao je Strmota, koji trenutačno ne razmišlja o povratku u politiku. ”To je teško pitanje, bio bi mi izazov, ali ovoj Vladi ne bih se priključio sigurno”, decidiran je. Unatoč brojnim primjedbama na rad Andreja Plenkovića, Marin Strmota i dalje je član HDZ-a i ne misli izlaziti iz stranke. ”Zašto bih ja izlazio iz stranke koja je stvorila zemlju i s kojom se slažem svjetonazorski? Ako nekome smetam, mogu me maknuti”, rekao je Strmota. Dodaje da većina stranke nije zadovoljna time kako funkcionira HDZ. ”Možda HDZ danas-sutra ne bude takva stranka, možda se dio ljudi preusmjeri u drugu stranku”, rekao je.

Nakon ostavke nije razgovarao s premijerom Plenkovićem

Nakon ostavke nije imao priliku razgovarati s premijerom Plenkovićem pa mu nije uspio objasniti što mu točno zamjera. Bivšoj šefici, ministrici obitelji i demografije Nadi Murganić ne zamjera jer je njezin manevarski prostor sužen. ”Ne možete puno sami, ako cijela Vlada ne radi na tome”, rekao je te naglasio da resorno Ministarstvo ima samo dva zakona u svojim rukama. ”Što će ministar, drugom ministru reći ‘Promijeni to’. Tako to ne funkcionira, zato vrh Vlade mora voditi ključnu politiku.”

”Lagani pristup u rješavanju problema vodi nas u propast, a tako je zadnjih 25 godina. Nužni su nam radikalni rezovi”, naglašava Strmota. Ponavlja da se donose parcijalne mjere obiteljske politike, a da se demografi već desetljećima zalažu za ozbiljan strateški pristup problemu demografije. ”To je kombinacija gospodarske, regionalne, javne i populacijske politike koja bi vodila revitalizaciji”, istaknuo je.

”Sve vlade kažu da je to dugoročan problem, ali da smo prije 15 godina zakoračili u rješavanje tog problema, već sada bismo imali više djece srednjoškolske dobi, a kamoli prije”, rekao je i dodao da nečinjenje ne opravdava. Profesor kaže da bi vrlo veliki iskorak bila reforma državne uprave, odnosno informatizacija i profesionalizacija koja bi dala ministrima instrumente da upravljaju nekim stvarima. ”I da imamo najboljeg predsjednika Vlade, moramo imati efikasnu državnu upravu”, zaključio je. Od konvencionalnih demografskih mjera izdvaja bolju zaštitu majki i prava djeteta, a upozorava da neke odredbe zakona štite, ali samo na papiru.

O iseljavanju i migrantima

”Iseljavanje je posljedica loše demografske politike. Europa nam jest otvorila granice, ali doista su ljudi nahrupili na ogradu i čekali kako će pobjeći iz svoje zemlje”, rekao je. Hrvatsku je napustilo 200-300 tisuća ljudi, a odlaze mahom mladi, najobrazovaniji i nasposobniji ljudi koji imaju ili će imati djecu. ”I ja sam razmišljao otići kad sam bio mlađi. Sad kad imam obitelj, to je malo teže i trenutno sam zadovoljan pozicijom koju imam unatoč tomu što mi je supruga nezaposlena”, rekao je.

Na pitanje može li se nedostatak Hrvata namiriti migrantima, Strmota je odgovorio da je to vrlo teško pitanje jer nemamo jasno definiranu migracijsku politiku. ”To je upitno u najmanju ruku. Postavlja se pitanje koje stanovništvo mijenjate s kojim i zašto bi to tako bilo. Sigurno je lakše zaposliti jednog mladog hrvatskog radnika nego čovjeka koji dolazi iz druge zemlje, kulture i jezika i bez ičega ovdje. Infrastruktura useljavanja i integracije jako je skupa. Dovesti čovjeka iz Sirije, prilagoditi ga, dati mu stan, za njegovu djecu obrazovanje… To puno košta, a istodobno je u Irsku otišao naš čovjek koji ovdje ima kuću, stan. To je čak moralno pitanje. Treba nam selektivna migracijska politika, da biramo koga ćemo primiti”, zaključio je. Upozorava da nemamo mapirano tržište rada i ne znamo što nam treba. ”I oni koji su došli će otići, i sada je tako”, kaže.

”Hrvatska ima najgori demografski scenarij”

Priču o demografiji zaključio je riječima da situacija stvarno nije dobra. ”Hrvatska se smanjuje, sve je starija, ljudi se iseljavaju, ne idemo u dobrom smjeru, Hrvatska ima najgori demografski scenarij”, rekao je. Svake godine nas je prirodnim putem manje 16-17 tisuća, bez iseljavanja koje je još i veće. Svakoga dana nas je 150 manje. ”Jasno je kao dan da su demografski problemi ozbiljan izazov društva. Ne moramo biti Hrvati i domoljubi, ali moramo biti zabrinuti za zdravstveni i mirovinski sustav i obrazovanje koji su jako ugroženi”, bivši državni tajnik.

Početkom prosinca održat će se KOMferencija na kojoj će Strmota održati predavanje s temom ”Može li populacijska politika biti uspješna bez komunikacijske politike?” Naglasio je da je komunikacija jako bitna osobito zbog političkog pritiska, što je jedino što može donijeti promjenu. ”Jedino, može biti opasno kad demografi iskaču iz paštete, pa nam tema demografije može dosaditi. Opasno je da nam dosadi tema koja nam ugrožava egzistenciju. Osim politike da činite nešto loše, imate politiku da ne činite ništa, to je isto politika”, zaključio je Marin Strmota.

Facebook Komentari