Novi problem: Deblokirani građani opet upadaju u blokade, evo zašto se vraćaju kao bumerang

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. kolovoza u blokadi je bilo 274.529 građana, što je za 43.992 građana (13,8%) manje nego u srpnju, podaci su koje je objavila Financijska agencija (Fina).

Zanimljivi su i u kontekstu rezultata u primjeni Vladinih zakonskih mjera za rješavanje problema blokiranih računa građana u dugotrajnoj blokadi, na što iz Agencije i ukazuju. Navode da su u srpnju i kolovozu stupila na snagu dva zakona po kojima je Fina odmah i postupala, pa je na kraju kolovoza dug građana iz osnova iznosio 19,18 milijardi kuna (glavnica), odnosno 24 milijarde kuna ili 55,6% manje u odnosu na srpanj, dok je kamata iznosila 7,3 milijarde kuna li 66,7% manje u odnosu na prethodni mjesec.

Po veličini intervencije i opsegu učinka glede broja obustavljenih postupaka (dugovi ostaju) ističe se novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (ZPONS). Kako je na snazi od 4. kolovoza, po njemu je Fina odmah provela masovnu obustavu postupaka. Tiče se to 225.322 ovršenika, čije su ovrhe obustavljene jer su ispunjavale uvjet da su starije od tri godine, a dužnik na računima nije imao naplata zadnjih šest mjeseci.

U potpunosti je tako deblokirano 50.695 građana (16% svih blokiranih), pa je ujedno isplivala i neobična činjenica da je tako jako velik broj građana koji od ožujka do kolovoza nisu imali ni kunu priljeva. Uz to, s deblokiranima po Zakonu o oprostu dugova koji je na snagu stupio u srpnju, ukupno je ovog ljeta iz blokade izašlo oko 57 tisuća građana, no unatoč tome brojka blokiranih izgleda da raste. Otvara se pitanje aktualnih procesa i uzroka moguće novih, negativnih trendova, poput većeg broja građana u blokadi na kraju kolovoza.

Nakon prve primjene ZPONS-a ostalo je još oko 270.000 građana u blokadi s dugom od oko 13 milijardi kuna, a u usporedbi s navedenim razdobljem na kraju kolovoza bilo je oko 4 i pol tisuće više blokiranih građana (1,7%), dok je dug iz osnova veći za 6 milijardi kuna. Kako se zakon i dalje primjenjuje za ovrhe pod navedenim uvjetima te nema naznaka nepovoljnih kretanja na tržištu, a broj zaposlenih raste, po svakoj logici broj blokiranih građana trebao je padati.

Stoga se nagađa da se dio ranije blokiranih, nakon obustave postupaka u sustav vraća kao ‘bumerang’, jer zakon ne brani da ovrhovoditelji pokrenu novi postupak prisilne naplate na novčanim sredstvima. Koliko je takvih slučajeva iz Fine nisu mogli reći na upit poslovnog.hr, a upućeni smatraju da je dio ovrhovoditelja požurio s predajom ovršnih isprava, među kojima i zadužnica, kako bi stekli prvenstvo u novom redoslijedu naplate. Problem tzv. autoblokade po nekima je također mogući uzrok rasta, piše poslovni.hr.

Facebook Komentari