Hrvatska se našla među prvih pet država članica Europske unije prema brzini rasta cijene rada u prvoj polovici 2018. godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Najveći skok cijene rada zabilježen je u Rumunjskoj – više od 15 posto, zatim u Mađarskoj i Češkoj oko 12 posto, te po 10 posto u Latviji i Hrvatskoj. Istočnoeuropske države zacijelo pokušavaju zaustaviti masovne migracije i bijeg stanovništva povećanjem plaća, čemu se konačno priključila i Hrvatska.
U ožujku ove godine, navodi HGK, bruto plaću višu od tisuću eura imale su Slovenija (1.671 euro), Hrvatska (1.139 eura), Poljska (1.161 euro), Slovačka (1.088 eura) i Mađarska (1.061 euro). Rumunjska se s agresivnim povećanjem plaća u posljednje dvije godine približava iznosu od tisuću eura (963 eura), prosječna bruto plaća u Crnoj Gori je 761 euro, Bosni i Hercegovini 691 euro, Bugarskoj 566 eura i Makedoniji 564 eura.
Kad Europski statistički ured prati kretanje cijene rada, ne gleda samo dio primanja koja radnici dobiju na ruke, nego i sva davanja za zaposlene: poreze, doprinose, neporezne naknade, prijevoz, dnevnice, topli obrok i slične naknade pa je po toj metodologiji bruto cijena sata rada u Hrvatskoj ove godine preskočila 11 eura, dok je lani bila 10,6 eura.
U ostalim zemljama raspon sata rada je od 5 eura u Bugarskoj do 42 eura u Danskoj.
Hrvatski DZS ističe da je prosječna neto plaća u lipnju ove godine bila 6276 kuna, s tim što je polovica zaposlenih zarađivala do 5382 kune, kolika je bila medijalna plaća. U odnosu na isti mjesec prošle godine, neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama nominalno je viša 271 kunu ili 4,5%, piše Večernji list.
