Predsjedništvo HDZ-a na telefonskoj sjednici u četvrtak navečer donijelo je odluku da se protiv Darka Milinovića, člana tog Predsjedništva i ličko-senjskog župana, pokrene stegovni postupak.
Od 29 članova Predsjedništva koji su pristupili glasovanju, njih 27, kako su priopćili iz HDZ-a, glasalo je za pokretanje postupka, jedan je član bio protiv, a jedan suzdržan. Protiv je bio sam Milinović, a suzdržan je navodno bio bivši splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja. Međutim, tri člana Predsjedništva uopće nisu pristupila glasanju, a među njima su, doznaje Jutarnji, Domagoj Ivan Milošević i Ivica Kostović, piše Jutarnji.
Milošević je, navodno, kao razlog nepristupanja glasanju naveo činjenicu da se o pokretanju stegovnog postupka i mogućem izbacivanju iz stranke ne bi trebalo odlučivati na telefonskoj, nego na redovnoj sjednici. Ivica Kostović, pak, kazao je Jutarnjem jučer da je glavni razlog zbog kojeg nije pristupio glasanju taj što nije imao dovoljno informacija, a riječ je o velikom slučaju, te da nema iskustva s telefonskim sjednicama. Dodao je i da se ne radi o nepovjerenju u odluke Predsjedništva.
Telefonska sjednica
A dan nakon odluke Predsjedništva, Darko Milinović došao je u Sabor da bi se informirao o pravnoj proceduri povratka u saborske klupe ako podnese ostavku na mjesto župana. Naime, Milinović je najavio i takvu mogućnost ako bude izbačen iz HDZ-a.
– Uvjeren sam da me HDZ neće izbaciti iz svojih redova i na taj način onemogućiti da se kandidiram u nedjelju. Ja sam uvjeren i spreman sam na svaku odluku koja mi omogućava da budem kandidat na nedjeljnim izborima – kazao je Milinović u petak novinarima pred Saborom.
Dodao je kako je mislio da: – čovjek koji je osnivao stranku, koji je bio potpredsjednik Sabora, potpredsjednik Vlade, ministar, župan i član Predsjedništva nije zaslužio da ga se izbacuje na telefonskoj sjednici.
– Htio sam gledati u oči te ljude koji dižu ruku da me se izbaci. Ali i to su mi oduzeli – rekao je Milinović i dodao: – Ako me izbace, ja imam morala u politici. Ja sam dobio mandat župana u prvom krugu na imenu i prezimenu, ali i na velikom brendu HDZ-a. Mislim da bi bilo moralno da i taj mandat vratim na raspolaganje onima koji su me izabrali, a to su stanovnici Ličko-senjske županije. Milinović je kazao i kako nije točno da će se vratiti u Sabor i neće podržati Andreja Plenkovića, ali je istaknuo da neće bezrezervno držati i dizati ruku.
– Ova Vlada ne ovisi o mojoj ruci, to je vama jasno i to je dobro. Ja se nadam i želim da ova Vlada ne ovisi o mojoj ruci i da mogu imati slobodne ruke kao nezavisni, ako me izbace. Ali, nadam da se to neće dogoditi – rekao je Milinović.
Jučer je Jutarnjem rekao da njegovi daljnji koraci ovise o odluci Časnog suda.
– Očekujem sankcije, ali vjerujem da me neće izbaciti – ponovio nam je Milinović.
Posljedice
Časni sud, prema nekim informacijama iz stranke, mogao bi se sastati već u ponedjeljak, ali zasad nije poznato hoće li se Milinović tamo imati priliku očitovati s obzirom na to da mu očitovanje nije bilo omogućeno na Predsjedništvu jer je sjednica bila telefonska.
Šef HDZ-a Andrej Plenković jučer je novinarima u Dubrovniku komentirao stegovni postupak.
– Na Predsjedništvu smo donijeli odluku i sada je na Časnom sudu da odluči. Tko se želi ponašati u skladu s najvišim standardima, izbjegavati nepotrebne situacije kao što je bila ova prije dva dana, taj je dobrodošao, a tko misli da se može komunicirati na neki drugi način, mora snositi posljedice. Nema šanse da se takvo nešto tolerira – rekao je Plenković. Na komentar novinara da mu se osipa većina, kako prenosi N1, Plenković je kazao da on nema problema ni s jednom vrstom scenarija.
Važni glasovi
– Milinović je župan i na njegovo inzistiranje prije lokalnih izbora uključio se u utrku za župana i ja sam ga podržao. Nema straha oko smjera HDZ-a i Hrvatske i ovoga što radimo svakog dana – rekao je Plenković koji bi ipak mogao imati problema zbog tanke većine u Saboru. Naime, vrati li se Milinović u Sabor kao nezavisni, vladajući padaju na 76 ruku, s obzirom na to da ih je prije zbog Istanbulske konvencije napustio Hrastov Hrvoje Zekanović.
Iz Sabora bi u tom slučaju otišao Plenkovićev “siguran glas” Marijan Kustić koji je tamo bio Milinovićeva zamjena i koji mu je trebao biti protukandidat na izborima 9. rujna. U takvoj situaciji HDZ-u je svaki glas itekako važan, pa bi im problem mogao predstavljati i njihov partner iz HDS-a Goran Dodig, za kojeg zbog zdravstvenih problema, kako kažu neki iz HDZ-a, nije sigurno koliko će moći aktivno sudjelovati na saborskim sjednicama.
Vraćanje mandata je moralna, ali ne i pravna obaveza članova
“Državni i lokalni dužnosnici koji su članovi HDZ-a imaju obvezu ako su izabrani na listi HDZ-a i prijeđu u drugu stranku, osnuju novu stranku ili postanu neovisni, vratiti mandat HDZ-u”, tako je u članku 12 novog Statuta HDZ definirao situacije poput ove koja bi se mogla dogoditi s Darkom Milinovićem ako ga izbace iz stranke i on se kao neovisni vrati u Sabor.
Međutim, riječ je tek o moralnoj obvezi, jer ova odredba Statuta HDZ-a nema nikakvo pravno uporište i zapravo nije u skladu s Ustavom, koji u svom članku 74 kaže da mandat zastupnika nije obvezujući, što znači da on može u Saboru glasati po svojoj savjesti te da mandat pripada isključivo njemu, što je dodatno definirano i u Zakonu o izboru zastupnika u Hrvatski sabor.
Sanja Barić, ustavnopravna stručnjakinja, slaže se da to nema ustavnopravnu vrijednost.
– Ta odredba nema pravno obvezujući učinak i može se smatrati isključivo moralnom obvezom i ništa više od toga. Ne bih ja to osudila, dapače, mislim da je ljudski i moralno da se mandat vrati stranci, ali Ustav ne daje takvu mogućnost jer mandati nisu obvezujući – kaže Barić.
Karlo Ressler, koji je bio na čelu HDZ-ove radne skupine za izradu Statuta, također pojašnjava kako je riječ o moralnoj obvezi te da ne postoji nikakva pravna obveza.
– Ne bih baš rekao da nije u skladu s Ustavom, ali istina jest da se pravno Statut na onoga tko više nije član više ne odnosi. Kada smo izrađivali Statut, razmišljali smo o toj odredbi i odlučili se za takvo rješenje. Dakle, riječ je o moralnoj obvezi, nema pravni učinak, ali htjeli smo na taj način definirati – pojašnjava Ressler.
SDP je, pak, nešto slično pokušao u svom novom Statutu, ali također bez neke pravne obveze. Oni su to definirali u članku 132: “Ako zastupnik u Hrvatskom saboru krši Program SDP-a ili u toku mandata prijeđe u drugu političku stranku, zatražit će se da podnese ostavku na zastupničku dužnost”, piše Jutarnji.
