Inteligencija je, čini se, ono što počinje opadati kod ljudi.
Prosječni rezultati IQ testova postaju sve slabiji, nakon što su konstantno rasli iza Drugog svjetskog rata.
Znanstvenici, koji su napravili istraživanje na tu temu, kažu da je prosječni kvocijent inteligencije počeo padati s ljudima rođenima 1975. godina, a do danas je situacija iz godine u godinu postajala sve lošija.
Od Drugog svjetskog rata do 1975. godine prosječni IQ je bio u porastu za po tri boda u svakom desetljeću. Nazvali su to Flynn efektom, prenose 24sata.
Razlog za pad inteligencije znanstvenici pronalaze u drugačijem načinu podučavanja matematike i jezika u školama. Ali, je li to zaista tako? Neki kažu da je to posljedica sve lošije prehrane ili/i napretka tehnologije pa ljudi sve manje koriste mozak, a sve više se oslanjaju na razne uređaje.
“Ovo je najuvjerljiviji dokaz o preokretu Flynn efekta. To su vrlo zabrinjavajući podaci, ako pretpostavimo da je njihov model ispravan”, kazao je Stuart Ritchie, psiholog sa Sveučilišta u Edinburghu koji zapravo nije sudjelovao u istraživanju, ali mu je ta tematika poznata.
Prema ranijim studijama napravljenima u Velikoj Britaniji, kvocijent inteligencije u padu je između 2,5 i 4,3 boda po svakom desetljeću. Posljednju studiju napravili su Ole Rogeburg i Bernt Bratsberg iz Ragnar Frisch centra za ekonomska istraživanja u Oslu. Otkrili su da su rezultati IQ testiranja kod norveških muškaraca niži nego kod njihovih očeva.
Usporedili su rezultate standardnih IQ testova kod preko 730.000 muškaraca između 1970. i 2009. godine. Rezultate istraživanja su objavili u zborniku Nacionalne akademije znanosti SAD-a (Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America PNAS).
Mišljenje hrvatske neuropsihijatrice
“Inteligencija je kompleksna, ne smijemo je suviše jednostavno shvatiti. Psiholozi govore o tzv. fluidnoj inteligenciji, koja je biološki određena i koja nam je potrebna za rješavanje problema, a postoji i tzv. kristalizirana inteligencija, koja se razvija tijekom života učenjem i širenjem znanja. Te obje vrste inteligencije, jedna drugu dopunjuju i stoga je inteligencija tijekom života stabilna”, objasnila je akademkinja Vida Demarin, spec. neuropsihijatrije.
Dodala je da se na kristaliziranu inteligenciju može utjecati – učenjem novih znanja, rješavanjem novih zadataka. Kaže kako neka istraživanja pokazuju da prehrana, također, može utjecati na poboljšanje kognitivnih sposobnosti – Mediteranska prehrana.
“I redovita tjelesna aktivnost, također, djeluje na poboljšanje kognitivnih funkcija, s obzirom da se luči više neurotrofina, BDNF-a (Brain Derived Neurotrophic Factor), koji je odgovoran za pamćenje i koncentraciju te raspoloženje. Rezultati istraživanja pomoću magnetske rezonance (metoda prikaza moždanih struktura) pokazuju promjene određenih dijelova mozga kod osoba koje vježbaju, u odnosu na one koje ne vježbaju, a, također, i kod onih koje jedu Mediteransku prehranu u odnosu na one koji ne jedu”, pojasnila je neuropsihijatrica.
Vida Demarin osvrnula se i na tvrdnje da je razina ljudske inteligencija sve manja zbog tehnologije “koja razmišlja umjesto njih”.
“Komentar istraživanja koje pokazuje da vrijednost IQ-a pada kao rezultat “manje upotrebe” mozga, jer se sustavno koriste tehnološke inovacije svakako stoji. Informacije su na dohvat ruke, odnosno “miša”. Manje se uključuju vlastite moždane vijuge da se dođe do određenih podataka i znanja. Funkcija se održava funkcijom! Što manje upotrebe, to manje funkcije”, rekla nam je Demarin, pišu 24sata.
