Županijski sudovi u Osijeku i Zagrebu pravomoćno dosudili 11.000 i 1.550 švicarskih franaka preplaćenih kamata u korist tužitelja potrošača. Nema zastare potraživanja niti u jednom slučaju, piše Udruga Franak u priopćenju koje prenosimo u cijelosti:
U zadnjih mjesec dana donesene su dvije izvrsne pravomoćne presude Županijskih sudova u Osijeku i Zagrebu. ŽS u Osijeku pravomoćno je presudio da Hypo/Addiko banka mora isplatiti tužitelju Podbrežnički Vladi preplaćene kamate, i to ukupno 11.009,86 CHF u kunskoj protuvrijednosti na dan isplate plus pripadajuće zatezne kamate. Tužitelja je zastupao Zajednički odvjetnički ured Marijan Fosin, Božica Petak Vujec i Andreja Fosin.
I ŽS u Zagrebu donio je pravomoćnu presudu po tužbi u predmetu koji je vodila naša poznata odvjetnica Nicole Kwiatkowski, a ta presuda vrlo je zanimljiva zbog toga jer se radi o jednoj od prvih odbijajućih presuda zagrebačkog Općinskog suda, ali ju je ŽS u Zagrebu sada preinačio u korist tužitelja. Zanimljivost je u tome da je prvostupanjska sutkinja Nobilo utvrdila da je ništetna odredba o promjeni kamatne stope, ali je također presudila da ona ne može utvrditi visinu iznosa koji se mora vratiti tužitelju te je stoga odbila naložiti banci da isplati preplaćenu kamatu tužitelju. Bila je to presuda utemeljena na mišljenju profesora Miladina s jednog seminara u Opatiji održanog neposredno nakon pravomoćne presude u slučaju franak, gdje je on ustvrdio kako jest činjenica da postoji ništetnost promjenjive kamatne stope, ali to ne znači da sudac može utvrditi visinu preplaćenog iznosa. Neki suci, pa tako i bivša sutkinja Nobilo, prihvatili su takvo stajalište, koje smo odmah u začetku proglasili teškim nasrtajem na prava potrošača. Nakon niza pravomoćnih presuda kojima se utvrđuje obveza vraćanja preplaćenih kamata, ŽS u Zagrebu preinačio je taj negativni stav sutkinje Nobilo te je utvrdio da banka mora isplatiti tužitelju 1.550 CHF preplaćenih kamata i pripadajuće zatezne kamate.
Trenutačno znamo za 15-ak pravomoćnih presuda kojima se potvrđuje da banke moraju vratiti razliku između povećane i početne kamatne stope, jer je promjenjiva kamatna stopa bila ugovorena na nepošten način, pa stoga povećanja kamata jednostranim odlukama banaka ne vrijede. Sudska praksa je, dakle, utvrđena i potpuno jasna.
Veseli i činjenica da je većina tih pravomoćnih presuda takva da županijski sudovi nisu prihvatili prigovor zastare koji punomoćnici banaka redovno ističu. No, opreza radi, ipak napominjemo da pitanje zastare još uvijek nije riješeno na Vrhovnome sudu, a Vrhovni sud već je dao naznake da će odluka o zastarama potraživanja preplaćenih kamata biti donesena uskoro, pošto su na Vrhovnome sudu u tijeku izvanredne revizije po tome pitanju. Izuzetno je važno da Vrhovni sud to pitanje konačno riješi, zbog toga da bi svi budući tužitelji znali točno kako postaviti svoj tužbeni zahtjev te da li imaju pravo na kompletne iznose preplaćenih kamata koji sežu još u 2007. godinu.
Zanimljivost dviju presuda koje spominjemo jest i u tome da je presuđen iznos u francima, koji se ima isplatiti tužitelju u kunama po tečaju na dan isplate preplaćenog iznosa.
U iščekivanju odluke Vrhovnoga suda o zastarama, ali i Visokoga trgovačkog suda o nepoštenosti valutne klauzule CHF, pozivamo sve potencijalne tužitelje, bilo da se radi o CHF, EURO ili KUNSKIM kreditima, da se jave Udruzi Franak radi utvrđivanja mogućnosti za tužbu, na e-mail: pravo.udrugafranak@gmail.com
Udruga Franak
