Na raspolaganju i 1,5 milijardi eura jamstvenog fonda kod nepovoljnih okolnosti pri ulaganjima, piše HGK.
„Prosjek godišnjih ulaganja hrvatskih poduzetnika u inozemstvo čini 0,75% BDP-a, a prosjek na razini EU gotovo 5%. To jasno pokazuje da su hrvatskim ulagačima potrebni novi okviri poslovanja. U nedostatku javnih sredstava, potrebni su i novi instrumenti kako bi se i privatnom sektoru olakšao pristup potrebnom kapitalu za nova ulaganja,“ rekao je predsjednik HGK Luka Burilović na konferenciji Europski plan vanjskih ulaganja održanoj danas u HGK, Radi se o instrumentu razvojne politike EU, čiji je cilj poticati uključivanje privatnoga sektora u razvojno partnerstvo putem novih ulaganja, u Afriku i u europsko susjedstvo.
„Neki danas prisutni među nama prisjetit će se pak aktivnosti naših građevinskih i energetskih tvrtki u velikim infrastrukturnim projektima, prvenstveno u zemljama sjeverne Afrike. Nažalost, to je već davno prošlo vrijeme, ali ne znači da je suradnja prestala. Ako pogledamo Afriku kao cjelinu, Hrvatska je u 2017. izvezla 330 milijuna EUR vrijednosti roba. Iako to čini samo 2,4% ukupnog hrvatskog izvoza, ohrabruje što u odnosu na 2016. bilježimo rast izvoza za 27%,“ dodao je Burilović.
„Vidjeli smo da plan za strateška ulaganja predsjednika EK Junckera funkcionira, ali isto tako da ulagati u nove poslove nije isto u Nizozemskoj i Čadu. Stoga smo morali nadograditi Europski plan ulaganja koji se odnosio samo na EU. Ključan je i angažman privatnoga sektora, kojemu trebaju bolji financijski uvjeti, tehnička pomoć i druge mjere poticanja ulagačke klime, uz jačanje političkog dijaloga s trećim zemljama,“ rekao je povjerenik Europske komisije za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica, istaknuvši 1,5 milijardi eura jamstvenog fonda u slučaju nepovoljnih okolnosti prilikom ulaganja. Mimica je istaknuo energetiku, malo i srednje poduzetništvo, poljoprivredu, urbani razvoj i digitalne tehnologije kao ključna područja plana. „Postoje četiri načina kako Hrvatska može sudjelovati u planu: vlade mogu izravno doprinijeti jamstvenom fondu, razvojne banke i agencije mogu biti partnerske institucije, zainteresirani poduzetnici i tvrtke mogu izravno predložiti svoje investicije te svi uključeni partneri mogu biti konzultanti za poboljšanje ulagačke klime u ciljanim trećim zemljama,“ napomenuo je Mimica.
„Konferencija dolazi u prigodno vrijeme budući da uskoro navršavamo pet godina od ulaska u EU. Prilika je to da pogledamo do sada učinjeno i ono što možemo u budućnosti poboljšati, a ovo je područje na kojem možemo raditi. Europski plan vanjskih ulaganja pruža potporu zemljama koje su suočene s migracijskom krizom, jača suradnju s privatnim sektorom i doprinosi ispunjenju globalnih ciljeva održivog razvoja,“ rekla je potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.
