Već dva mjeseca na demografskoj strategiji RH do 2030. godine radi 16 ljudi, no Vlada slučajno ili namjerno, kao argument u svoju korist dok traje sukob oko demografskih mjera s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović tu činjenicu nije objelodanila.
Sredinom travnja ove godine Vlada je za stol posjela 16 stručnjaka, među njima i osam demografa, da u roku od godine dana napišu demografsku strategiju RH do 2030. godine. Ovu vijest, iako je dmeografska kriza posljednjih mjeseci, uz Agrokor, top tema, nisu javno iznosili. Ni u jeku aktualnog sukoba s Pantovčakom Vlada nije kao argument u svoju korist potegnula činjenicu da se radi na strategiji. Možda zato što ni sami ne znaju hoće li smjernice koje bi najkasnije do sljedećeg proljeća trebali donijeti stručnjaci biti provedive, prvenstveno financijski.
”Ako govorimo o dosadašnjim iskustvima, niti ovo neće biti uspješno, no vidjet ćemo”, kazao je za tportal demograf Dražen Živić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, koji se nalazi među 16 stručnjaka zaduženih za izradu strategije.
”Tek smo počeli. Imali smo dva sastanka, jedan u plenarnom sastavu, a drugi u manjim skupinama za određene teme. Postoji određena ozbiljnost, no čime će se to realizirati, to ćemo vidjeti’, dodaje i kaže kako će predložiti neke mjere koje bi se mogle provesti i prije finalizacije same strategije.
Među stručnjacima je i Anđelko Milardović s Instituta za migracije i narodnosti. Potvrdio je za tportal kako je skupina imala prvi sastanak u travnju, drugi u svibnju, a sredinom ovog mjeseca trebali bi se sastati i treći put. Stručnjaci su podijeljeni u sedam tematskih skupina, pa je tako Milardović u skupini Migracije.
”Demografija ima dvije dimenzije, organsku i mehaničku. Organska je natalitet i mortalitet, a mehanička se odnosi na kretanje stanovništva’, pojašnjava. Pitamo ga zašto Vlada nije spomenula izradu strategije tijekom sukoba s predsjednicom Grabar Kitarović. U to ne želi ulaziti iako mu je prešućivanje radne skupine nelogično. ”Ne držim štangu ni jednom ni drugom, nego Hrvatskoj da uspije. U dinastičke borbe se ne miješam”, poručuje Milardović.
S obzirom na to da se strategija stvara u okrilju resornog Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, na čelu radne skupine je pomoćnik ministrice Nade Murganić, Ivica Bošnjak. Među stručnjacima je čak osam demografa, što je gotovo polovica od ukupno 20-ak demografa, koliko ih djeluje u Hrvatskoj, kažu nam upućeni. Nevjerojatno u tom kontekstu zvuči činjenica da resorno ministarstvo i dalje ne može naći osobu koja će zamijeniti Marina Strmotu na mjestu državnog tajnika za demografiju, a neslužbeno se doznaje da se tog vrućeg krumpira nitko od demografa ne želi primiti.
Demografski slom je prije tri godine nastojala zaustaviti tadašnja resorna ministrica Milanka Opačić (SDP). No tom se problemu tada pristupilo isključivo iz konteksta obiteljske politike pa se tako predlagalo da naknada za rođenje djeteta do prve godine života bude u punoj plaći roditelja. Većina mjera je odbačena jer su bile – preskupe.
Slično bi se moglo dogoditi i s mjerama koje će iznjedriti aktualna radna skupina, a nju među ostalim čine pojedinci koji su sudjelovali u izradi mjera i u vrijeme Milanke Opačić, poput Ivane Dobrotić s Katedre za socijalnu politiku pri Studijskom centru socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu te Andreje Brajša Žganec i Nenada Pokosa s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
U radnoj skupini, osim ove trojke koja je sudjelovala i u izradi ranijih mjera, su Dragan Bagić, docent na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Mario Bara s Odjela za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Ksenija Bašić sa Zavoda za socijalnu geografiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Josip Faričićs Odsjeka za geografiju Filozofskog fakulteta u Zadru, Teo Matković s Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu, Rebeka Mesarić Žabčić i Anđelko Milardović s Instituta za migracije i narodnosti, Roko Mišetić, zamjenik pročelnika Odjela za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Snježana Mrđen s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, Robert Skenderović s Hrvatskog instituta za povijest, Andreja Sršen s Odsjeka za sociologiju Hrvatskih studija te Ivo Turki Dražen Živić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
