U kafićima u Novom Pazaru, većinski muslimanskom gradu na jugu Republike Srbije, više emocija izazivaju turski nogometni klubovi Fenerbahçe Spor Kulübü i Galatasaray Spor Kulübü nego Partizan ili Crvena zvezda.
To je samo jedan od znakova rasta turske nazočnosti na Balkanu, gdje se mnogi pitaju što njihov nekadašnji gospodar iz osmanskog doba zapravo ima u planu za tu regiju.
– Turska u zadnja dva desetljeća vodi vrlo aktivnu politiku na Balkanu’, kaže Jean Marcou, znanstvenik s Francuskog instituta maloazijskih studija u Istanbulu.
– Turska je doprinijela stabilizaciji područja nakon ratova koji su pratili raspad bivše Jugoslavije’, naglašava. U tom smislu postoji osjećaj zahvalnosti, ali nametljivi turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan želi da Republika Turska igra važnu ulogu u svijetu, a posebno u svojoj nekadašnjoj zoni utjecaja. Osmansko Carstvo kontroliralo je Balkan od 14. do 19. stoljeća. S tog su područja bili mnogi javni službenici i čelnici koji su upravljali carstvom koje se prostiralo od Austrougarske do Bližnjeg istoka. Recep Tayyip Erdoğan će u nedjelju u Sarajevu održati predizborni skup za tursku dijasporu uoči parlamentarnih izbora 24. lipnja.
Novi Pazar ga je prošli mjesec proglasio svojim počasnim građaninom. Recep Tayyip Erdoğan vlada Kosovom Analitičari kažu da Erdoğanov ‘neoosmanizam’ na Balkanu, regiji koja članstvo u EU-u vidi kao način za napredovanje, ne sjeda svima dobro.
– Turska ne može poslužiti kao uzor balkanskim zemljama koje žele u EU’, kaže švicarski analitičar Enver Robelli. U ožujku je na Kosovu u suradnji turske i kosovske obavještajne službe uhićeno šest turskih državljana koje Ankara optužuje za pripadnost pokretu klerika Muhammeda Fethullaha Gülena, , dežurnog Erdoğanovog krivca za pokušaj državnog udara prije dvije godine. Svi uhićeni odmah su deportirani u Republiku Tursku, a o cijeloj operaciji ništa nisu znale kosovske vlasti niti sudovi. Kosovski premijer Ramush Haradinaj akciju je nazvao neprihvatljivom i smijenio je ministra unutarnjih poslova i šefa obavještajne službe. ‘Erdogan vlada Kosovom’, pisali su tada kosovski mediji.
Vazalska politika
Slično ogorčenje zavladalo je u BiH u veljači nakon što su sarajevske vlasti odustale od namjere da turskog književnika, nobelovca Orhana Pamuka proglase počasnim građaninom. Umjesto Orhana Pamuka, Sarajevo je za počasnog građanina izabralo bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića koji je u znak prosvjeda počast odbio. Tvrdeći da se od Orhana Pamuka odustalo zbog straha od turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, bosanskohercegovačka oporba optužila je vlasti za ‘vazalsku politiku’ prema Turskoj.
Turske namjere na Balkanu zbog tereta tegobne povijesti izazivaju sumnjičavost i u Republici Srbiji i među Srbima. Na političkim skupovima u Republici Srpskoj kao jedna od glavnih parola redovno se može čuti da ‘RS nije Turska’.
Jean Marcou kaže da unatoč napetostima tursko-srpski odnosi napreduju ‘zahvaljujući zatopljenju odnosa Ankare i Moskve od 2016. godine’. Za Beograd je to odlično na gospodarskoj razini. ‘Ne prođe tjedan da neki turski ulagač ne dođe u Republiku Srbiju’, rekao je nedavno srbijanski ministar trgovine Rasim Ljajić, prenosi francuska novinska agencija AFP.
Republika Kosovo nije Savezna Republika Njemačka
Turske tvrtke kontroliraju i zračnu luku u Prištini i namjeravaju izgraditi jedan u Valoni, u južnoj Albaniji. Imaju u vlasništvu i kosovsku energetsku kompaniju KEDS/KESCO i favoriti su za izgradnju autoceste Beograd-Sarajevo.
– Turci nisu na Balkanu samo kako bi pomogli gospodarski razvoj nego i kako bi rehabilitirali osmansko nasljeđe i uspostavili kulturnu suradnju’, tvrdi Jean Marcou. Oko 10.000 učenika u 150 bosanskih škola uči turski, treći strani jezik u BiH poslije engleskog i njemačkog jezika. Turci su financirali izgradnju džamije u Mitrovici, najveće na Kosovu, s dva milijuna eura. Planiraju izdvojiti i 30 milijuna eura za džamiju u Tirani, koja bi trebala biti najveća na Balkanu. Ankara ‘stvarno ima utjecaj’ na Balkanu, naglašava Enver Robelli. ‘Kosovo, Bosna i Hercegovina, Albanija i Makedonija smatraju se bivšim područjima Osmanskog Carstva i dijelom neoosmanskog svijeta’, rekao je.
– Nemojmo se zavaravati’, naglašava Robelli, ‘Kosovo nije u poziciji, kao Njemačka, othrvati se turskom pritisku’.
Treba podsjetiti i na to da je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan svojedobno citirao jednu pjesmu koju je napisao Mehmed Ziya Gökalp, panturski aktivist s početka 20. stoljeća. Pjesma u prijevodu glasi ovako: „Džamije su naše barake, kupole naši šljemovi, minareti su naši bajuneti, a vjernici naši vojnici…“. Kraljevina Saudijska Arabija je ponudila izgradnju 200 „baraka-đamija” za “800 000 vojnika” u Saveznoj Republici Njemačkoj. Ali ta ista Kraljevina Saudijska Arabija ne trga se primiti “izbjeglice” iz Sirijske Arapske Republike i Republike Iraka. Nije li tu štošta čudno?
Analitičari na Zapadu, ali i u ovom dijelu svijeta smatraju kako i oređeni politički krugovi u Srbiji, unatoč protivljenju turskog utjecaja u regiji, igraju dvostruku ulogu. Navodno se dodvoravajući Recepu Tayyipu Erdoğanu, želi pridobiti politiku BiH na svoju stranu, povezati putnim komunikacijama Republiku Srbiju i BiH i integrirati BiH pod svoju utjecajnu sferu. Tko bude imao Bosnu i Hercegovinu i BiH Vladu uz sebe, taj dominira ovim prostorima.
Jedina realna brana velikoturskom i velikosrbijanskom (posredno i velikoruskom) imperijalizmu je savezništvo RH i BiH. Srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću je to jasno, a da li je jasno i našem političkom vrhovništvu, tj. premijeru Andreju Plenkoviću i predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, veliko je pitanje!? S druge strane Bošnjcima bi trebalo biti jasno da samo mogu opstati i imati matičnu državu uz potporu Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, dakako, posredstvom Europske unije i NATO-a. (Theo Ljubić, AFP)
