Je li proglašenje stečaja potrošača najbolje rješenje za dužnika?

Je li proglašenje stečaja potrošača najbolje rješenje za dužnika?

Autor: Potrošački kod
17. 01. 2018. prije 9 sati
Stečaj potrošača, odnosno osobni bankrot do sada je proglasilo 16 osoba. Među njima je Miljenko Škalec. Shvativši da neće moći vratiti dugove komunalnim tvrtkama, kao i one za kredite i ostale račune, odlučio se za stečaj. Dugovi s kamatama iznose više od pola milijuna kuna. Škalec se nadao da će nakon stečaja barem biti prekinut ovršni postupak koji se nad njim provodi, no i dalje ga ovršuju. S druge strane rastužuje ga činjenica što se tajkunima u predstečajnim nagodbama otpisuju milijarde kuna duga.

Problemi gospodina Škalca počinju 2000. godine. Osim njegov kredit, na plaću mu je sjeo dug za otplatu kredita za koji je bio jamac. Zatim je 2008. izgubio posao pa su se dugovi počeli gomilati.

Trenutačno je, kaže, dug – zbog zateznih kamata – deset puta veći od osnovnog duga. Iako ponovno ima posao, nema mogućnost otplatiti ga pa je odlučio proglasiti osobni bankrot. Njegove financije pet godina kontrolirat će stečajni povjerenik.

Za bilo kakav veći izdatak se trebam konzultirati sa sudskim povjerenikom. Međutim ni primanja mi ne omogućavaju da ja imam neki veći izdatak osim podmirenja osnovnih životnih potreba, kaže Škalec.

Gospodin Škalec vjerovao je da će zbog proglašenog stečaja biti zaštićen od ovrha. Međutim, nedavno mu je sudski ovršitelj odnio televizor i DVD. Miljenko, tvrdi, nezakonito. A s njim se slaže i njegov stečajni povjerenik Stjepan Rakarec: Nema dovoljno suradnje između sudova koji vode ovršni postupak i sudova koji vode stečajni postupak. Stečajni povjerenik je trebao biti informiran o tome jer danom izjavom o ustupom potrošača sva imovinska prava prelaze na povjerenika.

Brojne su nelogičnosti i neusklađenosti zakona vezane uz stečaj potrošača, pokazale su dvije godine primjene osobnog bankrota. No potrošači su najviše ogorčeni time što su diskriminirani u odnosu na tvrtke u stečaju, odnosno njihove vlasnike.

Do sada je država otpisala 63 milijarde kuna trgovačkim društvima, a vama kao osobi nitko vam ne garantira ništa, ogorčen je Miljenko Škalec.

Za razliku od dugova trgovačkih društava, dugovi građana i nakon donošenja Zakona o stečaju potrošača rastu, upozoravaju i iz Udruge Blokirani: Dug raste i dalje, prešao je 43 milijarde, raste cca 500 milijuna na mjesec i to je još jedan od najnovijih zakonskih modela koji u stvari nije riješio problem, kaže Miriam Kervatin, predsjednica Udruge.

Zakon nije dobro pripremljen, tvrdili su sindikati i prije primjene, a nakon dvije godine provedbe tomu svjedoče i stečajni povjerenici. Zbog toga se i broj stečajnih povjerenika stalno smanjuje. Gospodin Rakarec kaže, trenutačno ima samo jednog kolegu.

Jedna od osnovnih zamjerki, kad je riječ o ovom zakonu, jest to što nema garancije oprosta barem dijela duga. Zbog toga se rijetki prezaduženi građani odlučuju na proglašenje osobnog bankrota.

Nemaju zaštite jedine nekretnine, vrlo je neizvjesno koliko će se duga otpisati, da li će se uopće otpisati, tako da tu nema nekakve motivacije, upozorava Katarina Litva iz Nezavisnog sindikata Hrvatske.

Promjena zakona je najavljena. U radnoj skupini su i predstavnici Udruge Blokirani. Predlažu da se za prezadužene građane primijeni model iz privatizacije.

Da bi se tvrtke prodale za jednu kunu, prije toga oslobodile dugova, kad je veliki broj tajkuna došao do svog vlasništva i ono što mi kao udruga apeliramo da se sličan model početka novog života i za prezadužena kućanstva identificira i sa modelom o predstečajnim, naglašava Miriam Kervatin.

U sindikatu kažu da je nužno preciznije definirati kriterije, zaštititi jedinu nekretninu dužnika i otpisati dio duga.

Gospodin Škalec kaže da se, osim Zakona o stečaju potrošača, istovremeno mora mijenjati i Ovršni zakon. A unatoč svemu vjeruje da nije pogriješio kad je proglasio bankrot. Da ne vjerujem, ne bih u to ušao. A drži me i dalje ta vjera za poštivanjem zakona i da budemo svi ravnopravni pred zakonom, poručuje.

Do tada će se, kaže, i dalje boriti, pisati žalbe, tražiti pravdu i upozoravati na nepravdu, piše HRT.

Facebook Komentari