Šonje analizirao dug blokiranih i ovršenih

Gospodarstvo nam stabilno raste, o epskim razmjerima turističke sezone još se govori, a i javne financije su u sve boljem stanju pa smo doživjeli i povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske, prvo od 2004.godine. Sve to ne znači mnogo blokiranim građanima kojih je i dalje 320 tisuća i čiji dug i dalje raste, prema nekim procjenama i 1500 eura u minuti.

Ekonomski stručnjak u urednik portala “Ekonomski lab” Velimir Šonje za Hrvatsku udrugu banaka analizirao je ovršeni dug i pritom došao do značajnih spoznaja.

Za Studio 4 HRT-a naveo je neke od njih, primjerice da se broj ljudi koji imaju blokirane, odnosno ovršene račune stabilizirao i počeo smanjivati unazad godinu dana. Taj broj se smanjio za 8.000, što je, kaže Šonje, vrlo malo smanjenje u odnosu na broj blokiranih. No dodaje da se tu vidi da je izlazak iz krize ostavio mali trag u poboljšanju podataka.

Broj kratkoročno blokiranih građana se izrazito smanjio. To su situacije u kojima su građani blokirani do godine dana, kada su ovršeni zbog jednog ili dva predmeta i nakon dva, tri mjeseca se “izvuku” iz duga. Broj kratkoročno blokiranih građana se u jednom trenutku na vrhuncu krize 2014. počeo približavati brojci od čak 100.000. Sada ih je, kaže Šonje, negdje oko 50.000, dakle prepolovio se. “Suština problema ovrha blokiranih građana je koncentrirana kod ljudi s dugoročnim dugom preko godinu dana”, nastavlja Šonje. Onome koji potone u takvu situaciju, teško se iščupati van. U ovoj kategoriji je oko 270.000 građana.

Jedna od značajnijih spoznaja do kojih je Šonje došao jest da je od 320.000 građana koliko je trenutačno blokirano, većina njih dugoročno, samo 10.000 građana odgovorno za 63 posto duga.

Šonje napominje da ukupan iznos blokada raste zato što rastu iznosi blokada građana s dugoročnim i iznimno velikim dugovima.

Facebook Komentari