HZZ vam preporuča koji fakultet upisati da poslije dobijete posao u Hrvatskoj

avez studentskih udruga FF-a

HZZ Sveučilištu preporuča povećanje upisnih kvota za studije računarstva, strojarstva, elektrotehnike, medicine, farmacije, rehabilitacije, logopedije, brodogradnje, nastavničkog smjera fizike i matematike, kao i matematike i informatike…

Poslovna ekonomija, pravo, logistika i menadžment u pomorstvu i prometu, poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu, hrvatski jezik i književnost, filozofija, kulturologija i primijenjena umjetnost – studijski su programi koji prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na tržištu rada Primorsko-goranske županije ne kotiraju dobro te budućim studentima Sveučilišta u Rijeci po završetku studija ne jamče posao, jer riječ je o suficitarnim zanimanjima za koja treba smanjiti upisne kvote.

Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine provodi analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima i izrađuje Preporuku za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a u kategoriju studija koji zbog suficitarnosti kadra treba smanjiti upisnu kvotu ulazi i stručni upravni studij.

S druge strane HZZ Sveučilištu preporuča povećanje upisnih kvota za studije računarstva, strojarstva, elektrotehnike, medicine, farmacije, rehabilitacije, logopedije, brodogradnje, nastavničkog smjera fizike i matematike, kao i matematike i informatike, a na toj listi našli su se i socijalni rad, socijalna pedagogija, nastavnički smjer biologije i kemije, nastavnički smjer geografije te glazbena pedagogija, piše Novi list..

Drugim riječima, budući studenti koji se odluče za jedan od tih programa dobit će diplomu koja će ih direktno odvesti u svijet rada, jer riječ je o deficitarnom kadru u Primorsko-goranskoj županiji.

Premda su jasne i izravne, pojašnjavaju u HZZ, preporuke imaju kvalitativni karakter. Preporuča se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim obrazovnim programima, ali se ono ne određuje kvantitativno. Preporuke, dakle, ukazuju na smjer potrebnih promjena, a s druge strane, budući da se preporuke izrađuju i upućuju svake godine, opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa treba pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije prilikom donošenja odluka.

U HZZ-u su mišljenja da će promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju njihovih preporuka pridonijeti usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada.

Međutim, oni koji provode obrazovanje ne dijele to mišljenje, jer kako napominje dekan riječkog Ekonomskog fakulteta prof. dr. Alen Host predviđanja o potrebi tržišta rada koja izrađuje HZZ ne mogu se smatrati pouzdanima iz cijelog niza razloga. Ekonomski fakultet već godinama upozorava HZZ na propuste, međutim bezuspješno, jer upravo se programi tog fakulteta u Preporukama opetovano pojavljuju kao programi koji nemaju pretjeranu perspektivu kada je u pitanju tržište rada.

– HZZ navodi brojne programe koji nikad nisu postojali niti ih je fakultet ikada izvodio, a nezaposleni se vode kao naši bivši studenti. Dakle, ne možemo se pouzdati u brojke kojima raspolaže HZZ iako već niz godina upozoravamo na propuste i tražimo ispravak podataka. Takve pogrešne podatke HZZ koristi kao bazu za praćenje, analizu i predviđanje potreba na tržištu rada, odnosno koristi metodu linearne ekstrapolacije koja je neprikladna za procjenu budućih kretanja na tržištu rada iz cijelog niza razloga. Preporuke za upisnu politiku sada moraju odražavati predviđanje stanja gospodarstva 2023. godine kada će studenti upisani ove godine na studij tražiti svoj prvi posao, kaže prof. dr. Host te dodaje kako će se »u tih pet godina predviđenog trajanja studija, potrebe tržišta rada toliko promijeniti da moramo sada imati obrazovne programe za neka zanimanja koja još uopće ne postoje, a 2023. godine će postojati potražnja za njima«, piše Novi list.

Facebook Komentari