Novac iz HBOR-a preko Zagreb-Montaže završio je u Agrokoru, gdje je i ostalo 40 milijuna kuna.
Kredit kojeg je HBOR krajem prosinca prošle godine odobrio Agrokorovim tvrtkama nije jedini novac te državne banke kojim se nekoliko mjeseci prije kraha pomagalo Todorićevom koncernu.
Kako doznaje N1 televizija, u Agrokoru je trenutno “zamrznuto” i oko 40 milijuna kuna koje je Agrokoru posudila tvrtka Nexus ulaganja – riječ je o trgovačkom društvu kojeg je osnovao Nexus fond (jedan od tzv. fondova gospodarske suradnje) u kojem je jedan od ulagača i Republika Hrvatska, i to upravo preko HBOR-a.
Priča počinje u srpnju 2016. godine kada je Nexus fond – točnije njegov Povjerenički odbor u kojem sjedi i predstavnik HBOR-a – odlučio u tvrtku Zagreb-Montaža ulagati više od 50 milijuna kuna; kako bi se provela ta odluka Nexus fond je osnovao tvrtku Nexus ulaganje. Međutim, umjesto u Zagreb-Montaži većina novca je do kraja prošle godine završila kao pozajmica u Agrokoru.
Kako doznaje N1 televizija u Agrokor je u nekoliko mjeseci otišlo 47 milijuna kuna, i to uz kamatu od 6 posto. Od trenutka posuđivanja pa do kraha Agrokora od spomenutog je iznosa vraćeno tek 7 milijuna kuna.
U HBOR-u, kako doznajemo, nisu ništa znali o tome da će novac umjesto u Zagreb-Montaži završiti u Agrokoru, i to zbog činjenice da Povjerenički odbor Fonda nikada o tome nije raspravljao, niti je mogao raspravljati: ulaganja nisu išla direktno iz Nexus fonda, nego iz novoosnovane tvrtke Nexus ulaganje. Da je u Agrokoru ostala pozajmica od oko 40 milijuna kuna u HBOR-u su, tvrde izvori N1 televizije, doznali tek u svibnju ove godine kada je bilo potpuno jasno da pokretanjem postupka izvanredne uprave prestaje napata dospjelih potraživanja.
U međuvremenu je, doznajemo, Nexus ulaganje potraživanja od Agrokora prebacilo na tvrtku Zagreb-Montaža, kojoj je novac izvorno i bio namijenjen. U jednom trenutku Zagreb-Montaža, otkrivaju naši izvori, odlučuje pokrenuti ovrhu nad Agrokorom te navodno uspijeva dobiti i rješenje na Općinskom sudu u Zagrebu, ali provođenje ovrhe zaustavlja se otvaranjem postupka izvanredne uprave nad Agrokorom čime su zaustavljeni svi drugi sudski procesi, pa tako i ovrhe.
Sredstvo osiguranja naplate kredita bio je, kako doznajemo, udio Agrokorove tvrtke Dalmarina u društvu Konsolidator. Spomenutu tvrtku Konsolidator osnovao je, pak, Nexus fond kako bi se provelo ulaganje u Dalekovod. Uz Agrokor, koji je vlasnik 80% tvrtke Dalmarina, vlasnički udio od 20% drži Zagreb-Montaža.
Dalmarina u Konsolidatoru drži udio nešto veći od 33%; preostali udio u vlasništvu je Nexus fonda. Da se provela ovrha, Zagreb-Montaža tj Nexus ulaganja tako bi stekli udio u Dalekovodu koji je, prema procjenama naših sugovornika, gotovo dvostruko vrijedniji od pozajmice. No to se neće dogoditi dok god traje postupak izvanredne uprave u Agrokoru. Umjesto da se od njih naplate, naime, na kraju su pod “kišobranom” izvanredne uprave u Agrokoru završili i Dalmarina i Konsolidator. Dalmarina zato što je Agrokor vlasnik 80-postotnog udjela u vlasničkoj strukturi a Konsolidator zato što preko Dalmarine Agrokor i u tom društvu ima udio veći od 25%. Ovoj kompliciranoj strukturi treba dodati i činjenicu da je osim Republike Hrvatske i HBOR-a jedan od privatnih ulagača u Nexus fond – fond gospodarske suradnje s početka priče – Todorićev Konzum.
S obzirom na to da ažuriranje tražbina prijavljenih izvanrednoj upravi u Agrokoru još nije gotovo, pitanje je hoće li se u skoroj budućnosti pojaviti slična priča o neraskidivoj isprepletenosti države, fondova gospodarske suradnje i Agrokora.
Prema izvorima N1 televizije, ovim se slučajem bavi i HANFA, piše N1 televizija.
