Kolakušić i na Odboru za Ustav bez dlake na jeziku: Zastupnici donose zakone u mraku i pod utjecajem interesnih skupina

Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav danas razgovara s 11 kandidata za tri suca Ustavnog suda koje će saslušati, a tri ustavna suca Hrvatski sabor će, očekuje se, izabrati do ljetne stanke i tako omogućiti tom sudu da radi u punom sastavu, s obzirom na to da je lani izabrano 10 od 13 sudaca.

Od 12 kandidatura, koliko ih je prispjelo na javni poziv, na razgovor s članovima Odbora pozvano je 11 kandidata: Miroslav Šeparović (predsjednik Ustavnog suda kojemu je mandat istekao u travnju), Mato Arlović i Antun Palarić (ustavni suci čiji mandati istječu u srpnju), Teodor Antić (glavni tajnik Suda), Mislav Kolakušić (sudac Trgovačkog suda u Zagrebu), Mila Mikecin Mišetić (odvjetnica), Goran Selanec (zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova), Mirjana Juričić (sutkinja Visokog upravnog suda), Sulejman Tabaković (viši savjetnik u Ministarstvu uprave), Vesna Posavec (sutkinja Prekršajnog suda) te Dragan Bolanča (sveučilišni profesor i bivši dekan splitskog Pravnog fakulteta i prorektor Sveučilišta u Splitu), prenosi N1.

Kandidaturu Joška Badžima Odbor nije prihvatio, jer nije dostavio traženu dokumentaciju.

Ustavne suce Sabor bira dvotrećinskom većinom, dakle sa 101 glasom, bira ih iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti.

Prvi je na redu za razgovor bio dosadašnji predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, kojega su zastupnici pitali o ploči s pozdravom ‘za dom spremni’, a on je kazao da joj nije mjesto u Jasenovcu: “Imam respekt prema braniteljima i uvjeren sam da im nije bila namjera veličati NDH, ali takav pozdrav ne poštuje žrtve”.

Premda postoji neujednačena sudska praksa oko spornog pozdrava, Ustavni sud je jasno dao svoj pravorijek u dva slučaja, podsjetio je Šeparović.

Zamolio je zastupnike da izaberu nove suce da Ustavni sud ne bi došao u blokadu, a kazao je i da je u njegovu mandatu srušeno puno zakona, a samo je jedan suspendiran, i to Obiteljski zakon.

Upitan koliko je slučajeva riješeno u njegovom mandatu, Šeparović je odgovorio da iako je teško ocjenjivati sebe i svoje kolege, jako je zadovoljan njihovim radom: “Najavili smo da ćemo riješiti nekoliko velikih predmeta poput zakona o konverziji vezano uz švicarce i abortusa i to smo riješili. Riješili smo vise od 7.000 predmeta. Smanjili smo broj neriješenih starih predmeta za 46 posto”.

Novi mandat traži i ustavni sudac Antun Palarić, koji je bio drugi na redu za razgovor na početku kojega je kazao da “nije zadovoljan dinamikom rješavanja predmeta, ali Ustavni sud je opterećen raznim predmetima”. Palarić, koji je radio kao državni tajnik u Ministarstvu uprave, u svojem životopisu, podsjeća tportal, zabilježio je i da je sudjelovao u mirnoj reintegraciji Slavonije pa su zastupnici tražili dodatno objašnjenje od njega.

On je pojasnio da je u tri vlade bio zaposlen u resoru koji je kasnije nazvan Ministarstvo uprave te je sudjelovao na izradi zakonskih prijedloga i u pripremi prvih lokalnih izbora na tom području. ‘Mislim da smo pomogli u uspostavljanju uvjeta za povratak ljudi na to područje’, rekao je Palarić.

Treći ustavni sudac koji na Ustavnom sudu traži još jedan mandat je i Mato Arlović, autor knjige “Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine”, a riječ je o pravnoj ekspertizi koju je napisao na zahtjev odvjetnice jednog od šest bosanskohercegovačkih Hrvata optuženih u Haagu te se smatra da onda opovrgava mit da je Hrvatska na čelu s Franjom Tuđmanom dijelila BiH.

Arlović je pred zastupnicima danas kazao da je “tragao za istinom i trudio se ne pisati političkim rječnikom”. “Moja istraživanja pokazuju da Hrvatska nije donijela nijedan akt ili politički potez kojim bi dijelila BiH’, rekao je Arlović.

Za ustavnog suca kandidirao se i sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić, čiji medijski istupi uvijek izazivaju pažnju, a upitan je li ispravno da suci svakodnevno nastupaju u medijima i ponašaju se poput političara, odgovorio je: ‘Jedan od temeljnih uvjeta je da se kandidat za ustavnog suca istaknuo javnim djelovanjem. Mi moramo javno upozoravati na to kako će kakav zakon biti u praksi i kakve će biti posljedice.’

Upitan o zahtjevima za ocjenu ustavnosti koje daju ovlašteni predlagatelji, poput predsjednika RH, a koji uglavnom nisu prioritetni, Kolakušić je kazao da po tom pitanju ima i vlastitog iskustva. ‘Trebalo bi vratiti staru regulativu da se i o takvim zahtjevima mora odlučiti u roku od godinu dana’, smatra Kolakušić, koji je kazao da se ne kani suzdržavati od medijskih istupa ni ako bude izabran za ustavnog suca.

“Smatram da iznošenjem svojeg mišljenja ne mogu utjecati na sebe”, kazao je upitan bili tako bio u sukobu interesa.” Ako se mogu pisati stručni radovi, može se komentirati i javno. Da, ja ako bih vidio da je neki zakon problematičan, komentirao bih i upozorio na to”, opetovao je.

Upitan da li doista misli, kako je to kazao, HDZ-o Branko Bačić, “zastupnici donose zakone u mraku i pod utjecajem interesnih skupina”, Kolakušić je objasnio da misli “na situacije kada nije provedena javna rasprava i kada stručnjaci nisu o tome stigli raspravljati. Zastupnici koji put nisu upoznati s problematičnim detaljima zakona. Zato se zalažem da se ukine hitna procedura donošenja zakona”.

Facebook Komentari