Na kraju travnja u Hrvatskoj je bilo gotovo 329 tisuća blokiranih građana, čiji je dug iznosio više od 42 milijarde kuna. I broj građana i njihov dug porasli su u odnosu na prošlu godinu.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković najavio je za HRT da će zakonske izmjene do 15. srpnja biti izglasovane u Saboru, a kako pomoći blokiranima, razgovaralo se na skupu u Uredu predsjednice.
Svi podaci upozoravaju da se u promjene treba krenuti odman. Najveći problem troškovi ovršnog posupka. Sudac Kolakušić apelira da se iz postupka isključe javni bilježnici.
Ministar financija najavio je formiranje stručnog povjerenstva koje će analizirati podatke te predložiti kako se građanima može otpisati dio duga.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na današnjem je skupu istaknula kako imamo nepravedan i diskrimiantorni ovršni zakon i neučinkovit zakon o stečaju potrošača. Vrijeme je za temeljite i suštinske mjere za rješavanje pitanja prezaduženosti građana. Svako odugovlačenje s pripremom tih mjera bila bi teška i nepopravljiva greška, istaknula je predsjednica, javlja HRT.
Prezentaciju na okruglom stolu održala je osnivačica Projekta Blokirani – Deblokirajmo Hrvatsku mr. sc. Miriam Kervatin, a u raspravi su sudjelovali ministar financija Republike Hrvatske dr. sc. Zdravko Marić i ministar pravosuđa Republike Hrvatske Dražen Bošnjaković te saborski zastupnici, članovi akademske zajednice, pravosuđa, strukovnih komora i udruga te nevladinih udruga.
Zahvalivši svima na sudjelovanju na okruglom stolu, predsjednica Grabar-Kitarović istaknula je kako su svojim odazivom i učešćem u konstruktivnoj raspravi, pokazali koliko im je važno raspraviti problem prezaduženih i blokiranih hrvatskih građana.
Završna riječ predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović na okruglom stolu „Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran“:
„Ovršni zakon, pokazala je to i današnja rasprava, duboko je nepravedan i neodrživ. Njime su ovršenici stavljeni u, najblaže rečeno, neravnopravan položaj u odnosu na vjerovnike.
Držim da su nužno potrebne izmjene Ovršnog zakona ili priprema potpuno novog, koji bi vratio dostojanstvo ovršeniku, omogućio ravnopravnost stranaka u ovršnom postupku i, u konačnici, zaštitio egzistenciju naših najsiromašnijih građana i vratio povjerenje hrvatskih građana u pravosuđe i pravni sustav.
Svakako je potrebno intervenirati u rješenje Ovršnog zakona koje se odnosi na ovlaštenja Financijske agencije.
Primitkom zahtjeva za izravnu naplatu FINA blokira sve račune dužnika bez obzira što recimo na samo jednom računu ima više novčanih sredstava nego što iznosi tražbina. Pri tom dužnik ne mora nužno saznati da su mu sredstva na računu zaplijenjena, a ako dužnik i uspije s prijedlogom za odgodu ovrhe – sredstva na računu i dalje ostaju zaplijenjena.
Često se događa zbog ovakve prakse da vjerovnik naplati svoje neutemeljeno potraživanje, a dužnik, da bi ta sredstva vratio, mora voditi parnični postupak protiv vjerovnika jer ta sredstva, unatoč pravomoćnoj odluci suda, FINA ne vraća „bivšem“ dužniku. Dodatno, kod zahtjeva za izravnom naplatom potraživanja, dužnik ne zna ni tko ni radi čega ga plijeni. Da bi to saznao mora zatražiti taj podatak od FINA-e i za to platiti odgovarajući iznos FINA-i koji ona sama određuje.
Ovo je samo jedan primjer postupanja na štetu dužnika-ovršenika i to temeljem ovlaštenja Financijske agencije koje je dvojbeno i sa stajališta sukladnosti s Ustavom Republike Hrvatske i s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Problem prezaduženih i blokiranih građana nije ni jednostavan, ni jednoznačan, a niti jednostran. Upravo suprotno, on je vrlo kompleksan i zato zahtjeva svestran pristup i sređeni pravni okvir koji ne ovisi o dnevno političkoj potrebi ili političkoj moći.
Sa stajališta dužnika potrebno je sagledati razloge zbog kojih su došli u situaciju insolventnosti, a zatim i blokiranosti. Koliki je njihov prinos u tome, a koliki je udio vjerovnika te kakva je uloga države kao subjekta koji prema Ustavu uređuje sve društvene odnose pa i ovaj.
S druge strane glavni vjerovnici (banke) nude takozvane „minuse“ preko svake racionalne mjere i agresivnim marketingom navode građane koji nisu dovoljno educirani da shvate u što ulaze s takvim načinom potrošnje. Na osnovu ovog stanja stvari, konzumerizam je stvorio potrošački mentalitet i pretvoren je u bogatstvo, a ne u dug i neimaštinu, stvarajući lažnu sintagmu „bolje se živi“.
Osim analize iz pozicije dužnika i vjerovnika potrebna je analiza i s naslova vrste i osnove potraživanja. Osim privatno-pravnih osnova dugovanja, postoji i značajan postotak javno-pravnih osnova u kojima je vjerovnik država i to ne samo kroz različite oblike poreza nego i kroz cijelu paletu parafiskalnih davanja za koje nitko u državi realno ne vodi evidenciju niti zna koliko točno ta davanja iznose.
Dakle, u Hrvatskoj je stvoren začarani krug financijske nediscipline i inosolvencije, u kojem nesređeni pravni okvir stvara nove nepravde i donosi štetu našem društvu. To vidimo i iz primjene Zakona o stečaju potrošača koji, prema svim dostupnim podatcima, nije polučio očekivane rezultate.
Hrvatska ima 330 tisuća blokiranih, njihov dug veći je od 42 milijarde kuna; imamo nepravedan i diskriminatorni Ovršni zakon, neučinkovit Zakon o stečaju potrošača. Vrijeme je za temeljite i suštinske mjere za rješavanje pitanja prezaduženosti građana.
Svako odugovlačenje s pripremom tih mjera, bila bi teška i nepopravljiva greška. Stavimo ideologiju sa strane, počnimo se baviti stvarnim problemima.
Ovaj skup jedan je od koraka u tom pravcu. Sve ključne poruke s današnje rasprave bit će u formi zaključaka proslijeđene Vladi Republike Hrvatske.
Hvala vam još jednom na sudjelovanju i prinosu izgradnji bolje i naprednije Hrvatske.“
