Izravna izloženost domaćih banaka prema Agrokoru i njegovim tvrtkama iznosi 4,8 milijardi kuna, a neizravna izloženost tih banaka preko faktoring društava i dobavljača Agrokora, takozvano prikriveno kreditiranje, iznosi 4,7 milijardi kuna, neslužbeno doznaje Jutarnji list.
Dakle, izravna i neizravna izloženost banaka prema Agrokoru i dobavljačima (u onom dijelu u kojima su dobavljači financirali Agrokor) iznosi 9,5 milijardi kuna. “Da nismo godinama poduzimali mjere koje su uključivale konsolidiranje faktoring društava u bilance banaka koje su u svom vlasništvu imale te faktoring tvrtke, te da nismo provodili stalne nadzore uz prekršajne naloge zbog vlasničke, upravljačke i ekonomske povezanosti tih kompanija, taj bi izravni i neizravni dug vjerojatno dosegnuo 20 milijardi kuna. U jednom trenutku su nas nazvali iz Agrokora i kazali nam kako smo im samo zadnjim ‘akcijama’ izbili iz sustava 3,6 milijardi kuna”, rečeno je neslužbeno u Hrvatskoj narodnoj banci.
Kako Jutarnji doznaje, kako bi se izmaknuli kontroli središnje banke, faktoring društva su se dobrim dijelom financirala izravno iz matica austrijskih banaka, navodno Erste banke i RBA banke. Navodno je oko 50 do 60 posto faktoring tržišta bilo vezano za Agrokor, a prema službenim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, od 5,9 milijardi kuna vrijednog faktoring tržišta 71 posto se odnosi na takozvane regresne mjenice. Pritom je zanimljivo to da prema Zakonu o faktoringu društva koja se bave faktoringom mogu prihvaćati samo mjenice koje imaju pokriće u nekom poslovnom odnosu, odnosno moraju imati fakturu za isporučenu robu ili usluge.
Ruske banke
Naime, mjenica ne mora biti pokrivena, sukladno Zakonu o mjenici, fakturom za robu ili usluge, već služi kao “opće” sredstvo osiguranja naplate potraživanja, ali za faktoring mora imati navedeno prvotno pokriće, iako je njen daljnji “život” prilikom preprodaja te vrijednosnice neovisan o tome. Uglavnom, najveći dio od navedenih 71 posto regresnih mjenica je vezan za Agrokor, a vjerojatno je dio faktoring tržišta naslonjen na Agrokor bio vezan za mjenice koje nisu bile regresne, nego su teretile samo Agrokor i njegove tvrtke.
To bi značilo da je vrijednost faktoring tržišta u odnosu na Agrokor iznosila oko tri milijarde kuna, barem onih faktoring tvrtki koje su pri Sudskom registru bile registrirane za obavljanje tog posla. Financiranje Agrokora putem faktoring društava i dobavljača je koncern provodio jer mu nisu bili dostupni daljnji krediti domaćih banaka zbog pravila kreditiranja, vanjsko zaduženje mu je bilo skupo, a od 2014. očito na zapadu i nedostižno, pa se Agrokor stoga jače okrenuo ruskim bankama, ali i pokušaju snažnijeg prikrivenog financiranja od dobavljača. “Kada su postali svjesni da to ne ide tako lako jer smo natjerali banke da konsolidiraju svoja faktoring društva u bilancu, ali i da kredite dane dobavljačima Agrokora uvrštavamo u bankarski rizik kao da se kreditira Agrokor, čelni ljudi koncerna nisu na to nimalo blagonaklono gledali. Dapače, bili su vrlo ljuti”, rekli su u HNB-u.
Prema službenim podacima HNB-a, tijekom pet godina, u razdoblju od 2012. do 2016. godine, središnja banka je provela 27 nadzora u okviru kojih je izdano 27 zapisnika kojima su ustanovljene nepravilnosti i naložene mjere u 16 banaka, u pogledu izloženosti tih banaka sustavu Agrokora po svim stavkama. “U tu je svrhu izdano 13 rješenja, kojima je bankama naloženo provođenje brojnih mjera, a određena su im i adekvatna ograničenja. K tome, u dvije banke imenovani su povjerenici središnje banke, sa zadaćom da nadziru izvršenje tih mjera”, ističu u HNB-u.
U tom petogodišnjem razdoblju podignuto je 11 prekršajnih prijava, temeljem kojih su donesene četiri pravomoćne i dvije nepravomoćne sudske presude, kojima su određene kazne bankama. “Iz navedenog je razvidno da HNB, u skladu sa svojim ovlastima, kontinuirano nadzire poslovanje banaka i poduzima propisane mjere u cilju ispravljanja uočenih nepravilnosti i nezakonitosti. Time je pravodobno spriječeno da trenutna situacija u sustavu Agrokora aktivira sistemski rizik u bankovnom sektoru sa svim negativnim posljedicama za gospodarstvo, građane i proračun RH”, tvrde u centralnoj banci.
Injekcija likvidnosti
Kako se moglo neslužbeno doznati iz financijskih krugova, privatni kupci obveznica Agrokora, bondholderi, također se organiziraju kako bi mogli sudjelovati u Vijeću vjerovnika Agrokora. Predstavnici tih bondholdera (držatelji obveznica) koji posljednjih dana održavaju sastanke sa svim stakeholderima (svi zainteresirani akteri) u Hrvatskoj kada je Agrokor u pitanju, navodno su vrlo konstruktivni i smatraju kako je odmah u prvom koraku nužno Agrokoru ubrizgati injekciju likvidnosti od 300 do 400 milijuna eura (koje uključuju ovih početnih 150 milijuna eura).
“Oni smatraju da Agrokor ima potencijala, ali da ne smije izgubiti tržišni udio ove sezone, a za to mu je potrebna odmah jaka doza likvidnosti i spremni su dati vlastiti udio u novom zaduživanju Agrokora”, neslužbeno je Jutarnjem rekao jedan od sudionika tih sastanaka.
