Darko Šket o Agrokoru: Najvažnije je vratiti povjerenje dobavljača

Piše: Dražen Prša

U Studiju 4 gostovao je stečajni upravitelj Darko Šket, osoba koja je digla tvrtku Pevec kada je izgledalo da joj nema spasa. Govorio je o svome iskustvu u Pevecu i o događajima oko posrnuća koncerna Agrokor.

Izjavio je kako mu se čini, prema dostupnim informacijama, da se gotovo iz sata u sat radi na rješavanju ove teške situacije. Sve aktivnosti koje se događaju posljednjih nekoliko dana mogle bi ipak rezultirati rješenjem iako se trenutno ne nazire model kojim bi se to rješenje moglo dogoditi, rekao je.

Smatra da je prioritet vratiti povjerenje i ta riječ se spominje kao najvažnija činjenica koja bi mogla pomoći gospodinu Alvarezu i njegovoj ekipi i svima koji sudjeluju u sanaciji odnosno stabilizaciji poslovanja i održavanju poslovne sposobnosti društva da iz ove situacije izađemo svi skupa – jer se ova događanja reflektiraju na sve odnose u društvu i u gospodarstvu.

Šket je bio stečajni upravitelj u nizu tvrtki no najzvučniji je Pevec kojeg je digao iz pepela. Kaže da je teško usporediti ovu situaciju i onu kada je stečaj otvoren. U slučaju Agrokora to se, nada se, neće dogoditi.

Kazao je kako je u vrijeme nakon otvaranja stečajnog postupka nad grupom Pevec, gotovo neposredno nakon otvaranja stečaja, nastavljeno poslovanje. U slučaju Peveca je poslovanje bilo prekinuto nekoliko mjeseci i bilo je puno teže vratiti i povjerenje i uvjeriti dobavljače da uspostave poslovne odnose sa društvom u stečaju.

Ono što smo mi napravili je bilo da drugi dan pozovemo najvažnije dobavljače i danonoćno smo razgovarali s njima i uvjerili ih da je zapravo jedini način da oni svoja potraživanja na ovaj ili onaj način uspiju vratiti je ili kroz stečajni plan koji je nakon 2 godine i usvojen, i dobavljači su na to pristali, izjavio je.

Dodao je da su u slučaju Peveca podmirivali tekuće obveze koje su nastajale nakon otvaranja stečaja u dan, nije se niti jednom dogodilo da nisu podmirili tekuće obveze. Smatra da je tada išlo u prilog da se zamrzavaju obveze prije stečaja – to se možda može dogoditi u ovom slučaju puno većem od Peveca, da se tim aranžmanom zamrznu obveze prije, da se deblokiraju računi.

Naravno da je to vrlo teško ali bi trebalo uvjeriti dobavljače da je to jedini način, i ne samo dobavljače već i kreditore i ostale, jedini način da se dobije na vremenu da se restrukturira društvo, i vlasnički i financijski i da se imovina koja nije neophodna za poslovanje da se i kroz unošenje te imovine dođe do stabilizacije poslovanja, rekao je.

Na pitanje bi li se dogovor kakav su napravili s dobavljačima u slučaju Pevec mogao primijeniti na slučaju Agrokor, smatra da bi iako bi jedino i najkvalitetnije rješenje bilo da se tekuće obveze prema malim dobavljačima namire kroz kreditnu injekciju nekog od velikih kreditora.

Time bi se unio mir koji bi omogućio i Alvarezu ili kroz zakon koji bi Sabor danas trebao izglasati, da dobiju na neki način mir da kvalitetno riješi pitanje kompletnog restrukturiranja i stabilizaciju društva, rekao je Šket.

Što se tiče iznosa financijske injekcije, po dostupnim informacijama radi se o 200 mil. € iako možda taj iznos nije potreban odjednom. Smatra da je najteže pitanje kako uvjeriti dobavljače da deblokiraju društvo, da pričekaju otplatu potraživanja i da imaju garanciju da će potraživanja biti namirena – to je najteže pitanje.

Dodao je da po onome što smo čuli postoji kreditor koji je spreman ući u takav aranžman i on će vjerojatno imati prednost u vlasničkom restrukturiranju do kojega će neminovno doći i to bi mogao biti put rješenju ove situacije.

Na pitanje jesu li naviše ugroženi mali dobavljači, smatra da jesu. To vidi kao najveći problem jer mali dobavljači imaju problem jer zbog nepodmirenja njihovih potraživanja, oni dolaze u situaciju da ne mogu namiriti svoja potraživanja, svoje obveze prema zaposlenicima, svojim dobavljačima, poreznoj upravi.

Na kraju krajeva, postaju nelikvidni i dolaze u opasnost da će morati podnijeti prijedlog za predstečajne nagodbe – to je dosta teška situacija.

Treba razgraničiti male, srednje i velike dobavljače i napraviti nekakvu kategorizaciju i probati, prije svega, riješiti taj najosjetljiviji dio, a to su OPG-i, poljoprivrednici i mali dobavljači bez kojih definitivno ni ovaj sustav ne bi mogao funkcionirati, uz dužno poštovanje velikim dobavljačima poput Francka ili Kraša, jer oni mogu lakše preživjeti ovu situaciju bez obzira što su njihova potaživanja puno veća.

Po meni je jedio rješenje standstill i nova kreditna injekcija kojom bi se ti mali dobavljači namirili, dodao je.

Rekao je kako će novi zakon gotovo sigurno biti donešen, a paralelno s time treba pratiti poteze iz sata u sat jer ova nastojanja agencije Alvarez će sigurno doprinijeti ako ništa raščiščavanju situacije tako da novi zakon bi trbao zapravo biti ‘B’ varijanta i tu ima razloga da se uključi ono što odgovara dobavljačima a to je da se podmire obaveze.

Na pitanje treba li država ići na reprogram poreznog duga, da omogući plaćanje na 15 mjeseci, smatra da je i to jedan od prijedloga koji bi trebalo analizirati, međutim nema vremena jer moratorij je moguć u mirnijem vremenu, a sada bi negdje drugdje mogla nedostajati ta sredstva kroz podmirenje poreznih obveza jer država mora iz poreznih priljeva podmirivati svoje obveze.

Čini mu se da je jedini način da netko od kreditora unese svjež novac, svjež kapital, uz garanciju da ima prioritet, da bude u bilo kojem obliku kroz buduće vlasničko ili financijsko restrukturiranje taj kreditor ima prednost i to je jedini način da se smiri ova situacija.

Smatra da je situacija možda mogla biti rješena kroz stečajni zakon, međutim sada je Vlada odlučila da sa ovim zakonom ustraje u njegovom donošenju, sada više nema vremena tražiti druge mogućnosti.

Potrebno je što prije početi povlačiti poteze i smiriti situaciju ili kroz postojeće restrukturiranje ili kroz zakon o prinudnoj upravi. Ako se zakon donese i primjeni, vjeruje da se slabosti ako postoje mogu mijenjati u toku i prilagođavati situaciji koja će se tek sad početi otvarati, tek sad saznajemo brojke i sve ostale probleme koji su u Agrokoru nastali.

Rekao je kako se Vlada uključila na način na koji se uključila – donošenjem ovog zakona. Govoriti o njemu je teško i suvišno jer je mnogo toga rečeno. Da se Vlada nije uključila na ovaj način bila bi prozvana da zašto se nije uključila, ali definitivno se mogla uključiti izmjenama stečajnog zakona, dodao je.

Na pitanje tko sada zapravo upravlja Agrokorom i tko bi u budućnosti njime trebao upravljati, Šket pretpostavlja da će se u idućem razdoblju definirati i ta situacija. Sada mu se čini da je agencija savjetodavna, ali da donosi odluke paralelno s postojećom upravom.

Rasplet situacije očekuje kada kreditori preuzmu i formalno donošenje odluka, oni će tada donijeti odluku hoće li biti neka nova uprava ili će ostati ova koja je. Smatra da dosadašnja uprava ne može više ostati na čelu društva, a u vlasničkom smislu će sigurno doći do promjena.

Komentirajući koliko će ova kriza utjecati na hravtsko gospodarstvo, rekao je da je već učinila dovoljno jer se o ovoj situaciji govori sa određenom dozom straha i nepovjerenje se prenijelo i na druge sustave, na druge gospodarske subjekte, kada se to dogodilo Agrokoru koji je bio godinama nedodirljiv, može se dogoditi i manjim društvima. Nakon ove situacije više ništa neće biti isto, u gospodarstvu će doći do0 kompletnog restrukturiranja i u manjim društvima će sigurno biti oprezniji, dodao je.

Facebook Komentari