Bit ćemo prisiljeni na tužbe i ovrhe bolnicama jer su dugovi za isporučene lijekove i potrošni medicinski materijal sve veći, a u ovom trenutku iznose gotovo 2,5 milijardi kuna. Mi smo zbog toga dužni bankama oko milijardu kuna i to je postalo nepodnošljivo, piše današnji Jutarnji list.
Tražimo da se problem pomakne s mrtve točke u idućih desetak dana”, kaže Jasminko Herceg, direktor Medike, jedne od četiri veledrogerije koje isporučuju najveći dio lijekova i potrošnog materijala hrvatskim bolnicama.
Inače, ukupno dugovanje hrvatskih zdravstvenih ustanova veledrogerijama za potrošene lijekove i medicinski materijal doseglo je 2,471 milijardu kuna. Dospjeli računi iznose 1,974 mlrd., govori najnovije izvješće tridesetak veletrgovaca lijekovima. Najveći dio, naravno, duguju kliničke bolnice, i to oko 1,7 mlrd. kuna. Riječju, situacija s plaćanjem nije se popravila od rujna prošle godine, već se problem čak i povećao, i to za 350 milijuna ukupni dug, a dospjeli za 230 milijuna. To je razlog što Udruga veledrogerija traži hitan sastanak s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem u idućih tjedan dana, uz napomenu da više ne mogu kreditirati bolnice, neke čak do tri godine.
Ukinut zakon
Naime, dio računa za odavno potrošene lijekove i medicinski materijal neke bolnice nisu platile više od 900 dana. U Udruzi veledrogerija izračunali su da bi samo kamate na račune od 2014. do kraja prošle iznosile čak 600 milijuna kuna! Primjerice, bolnica u Vinkovcima ima računa neplaćenih 900 dana, što je povećanje u odnosu na listopad lani od oko dva mjeseca. Sisačka bolnica neke račune nije platila 851 dan, a ona u Vukovaru 837. Slično je i s bolnicom u Dubrovniku s dugom starim 834 dana, a među kliničkim bolnicama najgora je situacija u KBC-u Osijek, čiji su računi stariji od 2,5 godine.
Situacija s plaćanjem računa za lijekove bolja je za one koji se izdaju na recept jer se uglavnom plaćaju u roku od 160 do 180 dana, i to ne predstavlja problem veledrogerijama, ali s bolnicama se stvar samo pogoršava. Naime, neplaćanje je povećano nakon što je lani ukinut Zakon o sanaciji bolnica, koji je omogućavao određivanje prioriteta plaćanja u svim ustanovama. No, pošto su se ustanove vratile pod okrilje lokalne samouprave, računi za lijekove sve se više gomilaju pa čak i veliki klinički centri imaju račune starije od godinu dana.
“Taktika”
Dodatno je ulje na vatru dolila odluka bivšeg ministra Darija Nakića da vrati plaćanje bolnica kroz limite, a ne barem dijelom po izvršenoj usluzi kako je to bilo krenulo 2015., što je smanjilo i ukupni gubitak zdravstvenih ustanova. Sve je to razlog što zadnjih dana veledrogerije užurbano pripremaju “taktiku” za razgovor s ministrom Kujundžićem, uz napomenu da su i sami u problemima jer imaju kredite kojima zapravo financiraju hrvatski zdravstveni sustav.
Četiri najveće veledrogerije dužne su bankama oko milijardu kuna, a sve kako bi mogle plaćati lijekove dobavljačima. “Bit ćemo prisiljeni na tužbe i ovrhe kao što smo to nedavno učinili s domom zdravlja Metković. Već u idućih nekoliko dana našao se dio sredstava i vrijeme plaćanja smanjeno je s tri godine na upola kraći rok”, kaže Herceg. Dodaje da lijek nije čokolada pa se može i ne mora uzeti. Naprosto, pacijenti nemaju vremena za čekanje na terapiju.
Podrška Vlade?
“Tko će biti odgovoran ako pacijenti ne budu mogli dobiti prijeko potreban lijek u bolnicama”, pita Herceg i naglašava da tri godine neplaćenih računa veledrogerije naprosto više ne mogu podnijeti. Sve su to argumenti zbog kojih postoji opravdan strah građana da bi se uskoro mogla smanjiti isporuka lijekova ako se nastavi ovaj trend neplaćanja.
Ministar Kujundžić kaže da će se uskoro sastati s predstavnicima veledrogerija i vidjeti što se može napraviti u kraćem roku da se situacija popravi. No, kako dugovanja rastu, najavljuje i moguću podršku Vlade za premošćivanje problema plaćanja lijekova i potrošnog medicinskog materijala. Zapravo, objektivno veledrogerijama treba hitna financijska injekcija od oko 300 do 500 milijuna kuna ne bi li se problem barem smanjio. U tom bi slučaju bolnice prosječno došle na 300 dana plaćanja, što bi očito bilo prihvatljivo za dobavljače.
Dugovi bolnica za lijekove i potrošni materijal
20. listopada 2016.
2,200 milijardi ukupno
1,740 milijardi dospjelo
28. veljače 2017.
2,471 milijarda ukupno
1,974 milijarde dospjelo
Najstariji plaćeni računi u danima
Opće bolnice
OB Vinkovci 901
OB Sisak 851
OB Vukovar 837
OB Dubrovnik 834
OB Našice 691
Klinički bolnički centri
KBC Osijek 634
KBC Sestre milosrdnice 411
KBC Zagreb 351
KBC Split 350
KBC Rijeka 151
“Izjava je izvučena iz konteksta”
“Riječi iz moje izjave da ‘jedan svećenik vrijedi više od 20 liječnika’, na tribini u dominikanskom samostanu na temu prisutnosti svećenika u bolnicama, izvađene su iz konteksta, tj. bez ključne riječi nekad”, objašnjavao je jučer ministar Kujundžić svoju izjavu oko koje se podigla poprilična galama u javnosti, posebice kod liječnika. Tvrdi da ni na koji način nije uspoređivao rad liječnika i svećenika nego da naprosto postoje pacijenti kojima medicina više ne može pomoći, ali im svećenik može toplom riječi i psihološkom potporom olakšati teške trenutke, osobito vjernicima.
