VIDEO Grmoja u Saboru: Otvaranje arhiva je i otkrivanje pretvorbenog kriminala, jer to je ista ekipa

Ad

Hrvatski sabor sjednicu nastavlja raspravom o Mostovu prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, koji je Vlada ocijenila manjkavim i utvrdila da treba doradu do drugog čitanja.

Most predlaže da se izmjenama Zakona omogući pristup dokumentima Državnog arhiva nastalim do 22. prosinca 1990. Iz HDZ-a su poručili da će, do donošenja novog zakona, poduprijeti Mostov zakonski prijedlog.

HDZ nema nikakvih problema s otvaranjem arhiva, pogotovo arhiva koji su vođeni u vrijeme totalitarnih režima. Zakon ćemo podržati, ali ćemo svakako čekati da u Sabor dođe sustavan prijedlog zakona kojeg će izraditi Vlada, izjavio je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić.

Mišljenje Vlade o prijedlogu Mosta o izmjenama Zakona o arhivskom gradivu komentirao je politički tajnik stranke Nikola Grmoja. Rekao je da će Zakon u Saboru biti argumentirano raspravljen, i da očekuje potporu svih klubova, pa i HDZ-a.

U raspravi ćemo pokazati da je ovaj prijedlog zakona kvalitetan, rekao je Grmoja.
Zakon su, tvrdi, podržali zastupnici SDP-a, a većina zastupnika HDZ-a s kojima je razgovarao također mu daju potporu.

Priznao je ipak da ga je negativno mišljenje Vlade iznenadilo.

Predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov izjavio je novinarima nakon sastanka Predsjedništva Sabora, govoreći o Vladinom ne prihvaćanju Mostovog Zakonu o arhivskoj građi da su: Oni dali svoje preporuke, a o svemu tome će se raspravljati u Hrvatskom saboru.

Kazao je i da je zamolio Mostove ministre da podrže prijedlog, iz razloga što je Mostu jako bitno da dođe mišljenje Vlade i da se ne rade presedani.

Vlada je jednoglasno usvojila mišljenje da prijedlog izmjena i dopuna Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, kojem je predlagatelj Klub zastupnika Mosta, zbog niza manjkavosti i nedorečenosti treba doraditi za drugo čitanje.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je da Ministarstvo priprema cjelovit zakon o toj materiji koji bi u Sabor trebao biti upućen prije ljetne stanke. Za razliku od tog cjelovitog zakona koji se priprema sa stručnjacima, ustvrdila je, Mostov prijedlog zakona upućuje na samo jedan manji dio arhivske djelatnosti te Vlada u svom mišljenju upućuje na niz nedorečenosti koje je potrebno razmotriti.

Premijer Andrej Plenković rekao je da je Vlada više nego spremna na suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima. Želimo da se ovakva intencija olakšavanja pristupa arhivima i arhivskom gradivu na što kvalitetniji i učinkovitiji način pripremi, dodao je. Svi ministri, i HDZ-a i Mosta, glasali su za takav stav Vlade.

Tijek sjednice:

“Očigledno da nema sporo oko toga da ćemo svi podržati ove izmjene zakona zbog potrebe za utvrđivanjem istine. Osnovna intencija je da se skinu razna ograničenja na arhivsku građu koja nam je od interesa. Ipak, treba upozoriti da je cilj da se građa učini dostupna javnosti, stručnoj i znanstvenoj javnosti, kako bi se rasprava dodatno proširila. Zabluda je vjerojavati da ćemo mi naći istinu kad otvorimo arhive. Naći ćemo podlogu na temelju koje možemo tražiti istinu”, kazao je Miroslav Tuđman (HDZ).

“Ljudi vole povijest. Mi smo taoci povijesti. Ne učimo povijest nego se zaplićemo u povijesne trice i kučine. Živimo u zemlji koja je smještena na prostoru u kojem su u 80 godina bila tri rata. Svaki režim koji se mijenjao optuživao je onaj prethodni. Ne možemo imati čistu savjest ako dopuštamo da se događa ono što se dogodilo. Klub zastupnika SDSS-a je za otvaranje arhiva. Ali kako? Što se s njima dogodilo, gdje je građa? Znamo samo za neke dijelove. Nešto je u SDP-u, a što je s ostatkom”, kazao je Milorad Pupovac (SDSS)

“Vaša lupetanja ne zaslužuju više od kratkog odgovora. Predložite zakon o lustraciji ako imate hrabrosti”, odgovorio mu je Grbin.

“Mentalni sklop homo jugoslavenisa se nasljeđuje. Hrvatski je narod do 1990. bio kao čovjek koji se svako jutro probudi s amnezijom. Nećete uspjeti ljudima izbrisati kolektivno sjećanje, kazao je Glasnović.

“Za vas je Ustav RH potpuna nepoznanica, gospodine Culej. Pravo žrtve je pravo na istinu i nijedno pravo nije veće od toga. Povijest vam se može sviđati ili ne, ali vi i takvi kao vi je nećete mijenjati”, kazao je Grbin.

Stevo Culej (HDZ) kazao je kako je Hrvatska produkt želje hrvatskog naroda za samostalnošću.

Peđa Grbin (SDP) rekao je da oni podržavaju ovaj prijedlog zakona, ali uz niz primjedbi.

“Svakom onom tko je bio žrtva režima moći će se viriti u privatne obiteljski život”, kazao je Grbin i dodao da se trebaju otvoriti arhivi i nakon prosinca 1990.

“Otvorimo pitanja pretvorbe i privatizacije. Vama nije stalo do cjelovitog rješenja, već samo do još jedne teme uoči lokalnih izbora”, kazao je Grbin.

“Očito ste zadivljeni s likom Josipa Broza Tita, no imajte na umu da bi ta država opstala da je valjala”, replicirao mu je Branimir Bunjac (Živi zid) i dodao kako hrvatski narod nije bio slobodan u Jugoslaviji.

Nenad Stazić (SDP) kazao je kako je na Titovom sprovodu bio najveći broj svjetskih državnika.

“Arhive treba otvoriti, samo je pitanje što će se naći. Većina zločinaca je već otišla. Treba proširiti arhive i nakon ’91. da se vidi tko je nastavio s politikom UDBA-e i zatvaranjem hrvatskih branitelja. Imamo sreću što smo živu glavu iznijeli iz rata”, kazao je Stevo Culej (HDZ)

Branimir Bunjac (Živi zid) rekao je kako se čini da neke druge države imaju bolje znanje o našoj povijesti od nas samih. Mi kao da ne želimo saznati što se događalo u našoj povijesti”, kazao je Bunjac.

Ivan Sinčić (Živi zid) kazao je kako je vrijeme da se zatvori prošlost i okrene budućnosti:

“Mi ćemo podržati zakon. Nažalost, imamo sukob HDZ-a i Mosta. Mi osuđujemo sve totalitarne režime. Zalažemo se za istinu o našoj povijesti kakva god ona bila. Želimo znanstveni pristup i zato trebamo otvoriti arhive. Maknimo politiku i ideologiju iz prošlosti. Mi kao stranka nemamo prošlost iz 1945. Ovo je davno trebalo napraviti. Nadam se da će ovo biti početak kraja rasprava o prošlosti”, kazao je Sinčić i dodao da će zatražiti da se u Saboru osnuje tijelo koje će se baviti budućnošću, po uzoru na finski parlament.

“HDZ smatra da je Most u Saboru nedorečen. Mostu se u saboru žuri za razliku od Mosta u Vladi. Oni žele da se što prije sazna što je radio represivni komunistički sustav. Žele da se se zna koliko je tvornica i bolnica otvorio komunistički sustav. U tom pogledu potpuno podržavam Most u saboru”, kazao je Nenad Stazić (SDP).

Željko Glasnović (Nezavisni) kazao je kako ga zanima zna li se koliko je arhive uništeno od osnutka države.

“Ispada da nitko nije bio u komunistima ili u UDBI. Je li netko pričao s kolegama iz Srbije. Nitko ne traži povrat arhive iz Beograda. Što je s oduzetim stanovima? Imamo ministra koji kao paradni konji govori da će se to još produžiti na pet godina”, kazao je Glasnović.

Branimir Bunjac (Živi zid) kazao je kako miješamo kruške i jabuke.

“Mi ovdje pričamo o Mostovom zakonu, a vi sada pričate o nekom zakonu koji još nije ni napisan”, kazao je Bunjac.

Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture kazao je kako je Vlada pažljivo proučavala zakon svjesna njegove osjetljivosti.

“Bilo je jasno kako je potrebno donijeti novi zakon kojim se uređuje arhivska djelatnost. U međuvremenu se pojavio i Mostov prijedlog izmjena zakona. Mogu kazati kako sam cilj ovog prijedloga zakona ima visoko suglasje s novim zakonom koji se upravo stvara u Ministarstvu kulture. Vlada upućuje na dio nedorečenosti i potrebu za usklađivanje s hrvatskim zakonodavstrvom. U novom zakonu se vodi računa o dostupnosti arhiva pri čemu se rukovodimo njemačkim modelom koji radi jasnu distinkciju između progonitelja i žrtve”, kazao je Poljičak.

“Vi namjerno bacate ljudima prašinu u oči. Svi mi znamo kako su se odvijale stvari krajem 80-ih. Pravi domoljubi koji su bili proganjani stradali su od hrvatske ruke. Nema arhiva, ne postoje arhivi. Mi smo se svojih komunista riješili. Branko Hrg, član SKOJ-a je u HDS-u tamo gdje je i mjesto”, kazao je Krešimir Beljak (HSS) na što ga je Petrov upozorio da ne vrijeđa.

“Sveobuhvatni zakon o arhivima pokriva područje za koje je potrebno više vremena, a naš zakon je dobar i odnosi se na specijalizirano područje”, kazao je Grmoja.

Davor Vlaović (HSS) kazao je da ne vidi smisla zašto će dva puta raspravljati o istom zakonu budući da je i Ministarstvo kulture najavilo da priprema izradu sveobuhvatnog zakona o arhivima

“Jasno je da je ovaj zakon tu zbog lokalnih izbora. Obzirom na previranja u HDZ-u osjetili ste da je vrijeme da uzmete dio njihova biračkog tijela. Nije najmudrije bilo ovako tempirati ovaj zakon. Mi iz Živoga zida ćemo se podrediti višem cilju i podržati vaš zakon kako bi se konačno otvorio put istini”, rekao je Branimir Bunjac (Živi zid)

Nikola Grmoja kazao je kako je ujedno riječ i o pretvorbenom razotkrivanju jer je riječ o istim ljudima.

Tomislav Žagar (Nezavisni) kazao je kako se boji da je ovo što se sada radi “metenje lišća po vjetru”

“Oni koji su se nekad sakrivali iza zvijezde, danas se skrivaju iza križa. Ako će ovaj zakon pridonijeti da se to riješi, apsolutno ga podržavam”, kazao je Žagar.

Nenad Stazić (SDP) kazao je Most proizvoljno odredio granicu s 1990. godinu.

“Podržavam vašu intenciju i pozivam vas da pomaknemo granicu. Dosta mi je difamacija da su neki HDZ-ovci u ratu trgovali naftom i da se obitelj Gojka Šuška obogatila. To građane više zanima od onoga što se događalo prije”, kazao je Nenad Stazić.

“Hasanbegović nije sudjelovao u pisanju ovog zakona”, kazao je Grmoja.

Mirando Mrsić (SDP) kazao je kako se u prošlost vraća kada se ne zna što bi s budućnošću.

“Jasno je da je ovaj zakon tu samo zbog lokalnih izbora. On za građane RH ne znači ništa”, kazao je Mrsić i dodao kako je za građane važno ono što se događa nakon 1990.

“Koplja će se oko ovog zakona lomiti u HDZ-u”, rekao je Mrsić i pitao Grmoju jesu li u pisanju zakona koristili savjete gospodina Hasanbegovića.

“Svjestan sam da je velik broj zastupnika figurativno govoreći doktorirao na ovoj temi u zadnjih 25 godina, ali molim vas da se suzdržimo od uvreda”, kazao je Petrov nakon Glasnovićeve replike.

“Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću je dimna zavjesa jer je pola ljudi koji sjede u njemu dolaze iz tog režima”, kazao je Glasnović.

Grmoji je replicirao Željko Glasnović (nezavisni)

“Čestitam vam na jednom od najvažnijih izlaganja u saboru u hrvatskoj povijesti. Glavni uzroci zla i podjela su nikad raskrinkani komunistički mediji. Tko spriječava tu katarzu? Mainstream mediji i nasljednici tih režima”, kazao je Glasnović.

“Po sili zakona želimo da se otvori svo gradivo do 22. prosinca 1990. pa i ono koje je označeno nekom oznakom tajnosti”, rekao je Grmoja i apelirao da se prilikom rasprave ne obezvrijeđuju žrtve komunističkih režima.

“Vidim da je tema vruća, dobio sa repliku dok još nisam počeo ni govoriti. Vrijeme je pokazalo kako je arhivski zakon postao glavnom preprekom za istraživanja recentne hrvatske povijesti”, kazao je Nikola Grmoja.

Kazao je kako arhivsko gradivo mora biti dostupno svima.

Sabor je nastavio rad raspravom o izmjenama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima

Počelo je stankama….

Peđa Grbin (SDP) zatražio je stanku kako bi govorio o vjerodostojnosti ponašanja određenih članova vlade RH

Boris Milošević (SDSS) stanku traži zbog provala u pravoslavne crkve na području grada Drniša

Božo Ljubić (HDZ) stanku je zatražio kako bi govorio o “antiustavnom nasilju” nad Hrvatima u BiH

Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) tražio je stanku kako bi govorio o zahtjevima za narušavanjem monetarnog suvereniteta.

Goran Aleksić (Snaga) zatražio je stanku kako bi govorio o mjerama za zaštitu 200.000 obitelji od banaka

Facebook Komentari