Brojni pokazatelji ukazuju na izuzetno neravnopravan trgovinski odnos između dviju zemalja. Ipak, turizam donekle taj odnos zadržava u balansu, uz vrlo zanimljive statističke pokazatelje.
Ekonomska suradnja između Hrvatske i Njemačke odavno je neke vrste opće mjesto, apsolutna vrijednost čiji se značaj nipošto ne dovodi u pitanje, makar u Hrvatskoj.
Nema u tome misterije – brojevi govore sami za sebe. Pojedine od njih, što se tiče novijih statistika, imamo priliku istaknuti uz pomoć nedavno dovršene analize Hrvatske gospodarske komore pod naslovom „Utjecaj njemačkoga gospodarstva na gospodarstvo Hrvatske“.
No prije svega, treba uočiti izvjesnu jednosmjernost trgovinske relacije između dviju zemalja, očitu već u nazivu rada. Njemačka utječe na Hrvatsku, dakle, a obratni smjer baš i nije osobito zastupljen.
Hrvatska tako predstavlja tek jedno od manjih tržišta za potentnu njemačku privredu koja i dalje može uživati razmjernu državnu zaštitu. I to podjednako u domaćim okvirima, govoreći o proizvodnji, kao i prekogranično, kad je posrijedi plasman.
Odnos političkih snaga u toj funkciji, uostalom, dobro se vidio kad je njemačka kancelarka Angela Merkel proteklih godina – u više navrata – od hrvatskih državnika javno zahtijevala povlaštenu poziciju za Deutsche Telekom u Republici Hrvatskoj.
Smatra se da je interes Njemačke i drugih velikih europskih izvoznika diktirao i dugoročnu hrvatsku monetarnu politiku koja je favorizirala u prvom redu njih, umjesto hrvatske proizvođače. Ali, takve strukturne pozicije su više-manje poznate, stoga obratimo pozornost na krajnji efekt, odnosno udjele u trgovini.
Suficit ipak na hrvatskoj strani
Kod robnog izvoza, Njemačka za Hrvatsku spada među četiri najvažnije destinacije, no iz njemačke perspektive to izgleda bitno drukčije.
Hrvatska roba tamo, na policama s uvozom, zauzima 70. mjesto po zastupljenosti, sudimo li po podacima do 2015. godine. Ipak, kad je riječ o izvozu usluga, prvenstveno onih u turizmu, Nijemci biraju Hrvatsku kao peto najčešće odredište.
To se itekako osjeća u Hrvatskoj; potrošnja njemačkih gostiju čini više od jedne četvrtine ukupnih hrvatskih prihoda od turizma. Odnos nadomak ekonomskoj ovisnosti prokomentirao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK).
„Visoki udjeli njemačke potrošnje u našem turizmu dovode do snažnog utjecaja kretanja potražnje u Njemačkoj na kretanja hrvatskoga gospodarstva. Naime, ta potražnja, kojom je određena razina izvoza roba i usluga prema Njemačkoj, čini oko 16 posto inozemne potražnje za robama i uslugama iz Hrvatske, odnosno oko pet i pol posto ukupne domaće i inozemne potražnje u strukturi hrvatskog BDP-a pa stoga znatno određuje njegovo kretanje“, tumači Savić, dodajući i kako zbog tako velikih prihoda od njemačkih turista, Hrvatska u ogledu s najvećim gospodarstvom EU-a već duži niz godina ostvaruje suficit u razmjeni roba i usluga, a koji je 2015. iznosio oko pola milijarde eura, piše dw.de.
Više poticaja za proizvodnju i izvoz
Prema njegovim riječima, nakon ulaska Hrvatske u EU zabilježen je rastući trend u pogledu hrvatskog izvoza u Njemačku. Optimizam izaziva i lagani ekonomski oporavak Hrvatske od 2015. godine, premda napredak još nije dostatan za konkretnije razvojne ciljeve.
Optimistični su, međutim, i u samom realnom sektoru, a gdje smo se obratili solinskoj kompaniji AD Plastik. Ovaj značajni izvoznik, izdanak nekadašnje Jugoplastike, prisutan je na nizu europskih tržišta, i vlasnik je tvrtki-kćeri u više zemalja. A voditelj njegove prodaje za njemačko tržište Kristijan Žaper mišljenja je da se partnere iz Njemačke svakako može izdvojiti po nekim aspektima: „Njihove kompanije, za razliku od ostalih, traže pouzdane partnere s kojima mogu ostvariti dugoročnu suradnju. Kod njih nije jednostavno dobiti priliku jer nerado mijenjaju uhodane odnose.“
Žaper nadalje pobraja karakteristike odnosa s Nijemcima: vode pedantne zapisnike sastanaka, cijene korištenje njemačkog jezika u svakodnevnoj komunikaciji, kao i brz odaziv na iznenadno sazvan poslovni susret. No zanimalo nas je i što bi poslovna Hrvatska očekivala od vlastite države, ususret boljoj trgovini s Nijemcima i šire. Naš sugovornik iz AD Plastika drži kako bi trebalo efikasnije riješiti problem visokih davanja na plaće i iz njih, u proizvodnom i izvoznom sektoru: „Možda treba preslikati rješenja zemalja u okruženju, npr. Češke i Slovačke koje, osim što imaju nešto niža davanja, daju visoke poticaje za proizvodnju i izvoz.“
