Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, u prosincu prošle godine zabilježen je rast neto plaće na mjesečnoj i godišnjoj razini, uz rast bruto plaće na godišnjoj razini.
Tako je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 7 831 kunu, što je 128 kuna manje nego u studenomu te 132 kune ili 1,7% više nego u istomu mjesecu 2015. godine.
Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća u prosincu prošle godine iznosila 5 838 kuna i bila je 33 kune veća nego u studenomu prošle godine te 190 kuna ili 3,4% viša nego u prosincu 2015. godine.
Pri ubrzanju gospodarskog rasta i povoljnijim pokazateljima nezaposlenosti, rast plaća na godišnjoj razini zabilježen je u svim prošlogodišnjim mjesecima. Ipak, visinu i kretanje plaća u prosincu obilježile su dvije specifičnosti.
Prva se nalazi u činjenici da je prvi put nakon ožujka 2015. godine zabilježen rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini, zbog čega je i prvi put u tom razdoblju zabilježen niži realni rast plaća od njihova rasta u nominalnom izrazu (u prosincu je na godišnjoj razini realna bruto plaća povećana za 1,5%, a realna neto plaća za 3,2%).
Druga se specifičnost prosinačke plaće nalazi u tome da je prvi put u prošloj godini zabilježen snažniji međugodišnji rast neto plaće u odnosu na rast bruto plaće.
Riječ je o učinku promjena u porezu na dohodak koje se primjenjuju od početka ove godine i koje su pri sniženomu poreznom opterećenju rezultirale povećanjem neto plaće. S obzirom na to da se obračun i isplata plaća za prosinac prošle godine obavljaju u siječnju ove godine, navedene su porezne promjene imale utjecaj na plaću za prosinac.
Stoga se i u narednih godinu dana, dok se ne istopi učinak baznog razdoblja, može očekivati snažniji rast neto plaće u odnosu na rast bruto plaće, kako je već bio slučaj kod primjene poreznih promjena u 2015. godini.
Na temelju obrade dosad objavljenih podataka, za sve mjesece 2016. godine, proizlazi da je prosječna mjesečna bruto plaća u 2016. godini iznosila 7 753 kune, što je 1,9% više nego u 2015. godini. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 5 685 kuna, što je nominalno 1,6% više nego u prethodnoj godini. Rast plaća u prošloj godini dao je svoj doprinos povećanju raspoloživog dohotka kućanstava, a time i rastu osobne potrošnje, što je pridonijelo i ubrzanju gospodarskog rasta.
Rast plaća prošle je godine obilježio i Europsku uniju, u cjelini potaknut povoljnijim gospodarskim kretanjima i poboljšanom situacijom na tržištu rada.
Pritom je, među sličnim zemljama, i u prošloj godini zadržana situacija u kojoj su jedino Slovenija (1 585 eura) i Hrvatska (1 030 eura) zabilježile prosječnu mjesečnu bruto plaću višu od tisuću eura.
Prema visini bruto plaće slijede Slovačka (995 eura), Poljska (979 eura), Mađarska (845 eura), Crna Gora (751 euro), Bosna i Hercegovina (665 eura), Rumunjska (643 eura), Makedonija (533 eura), Srbija (516 eura) i Bugarska (486 eura).
U navedenim su zemljama prošle godine plaće povećane između 0,9% u Bosni i Hercegovini i 12,8% u Rumunjskoj, s tim da prema dinamici rasta nominalne plaće odskaču Mađarska (6,2% bruto plaća i 7,8% neto plaća) i Rumunjska (12,8% bruto i 13,0% neto plaća) u kojima je rast plaća znatnije nadmašio stopu gospodarskog rasta.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Zvonimira Savića: „U ovoj godini u Hrvatskoj očekujemo nastavak rasta plaća koji će uz gospodarski rast i povoljnija kretanja na tržištu rada biti dodatno potaknut urađenim promjenama u porezu na dohodak, rastom plaća u državnom i javnom sektoru te povećanom visinom minimalne plaće. S druge strane, realnu visinu plaća ograničit će izlazak iz deflacije, odnosno povratak rasta potrošačkih cijena.“
