Selilaštvo nije opasnost: Papa progovorio o migracijama, globalizaciji, nasilju i drami u gospodarstvu

Selilaštvo nije opasnost, nego izazov za razvoj; pravi je put, put integracije, o kojemu valja razgovarati i na sveučilištima, na tim mjestima dijaloga u različitostima, glavna je misao govora pape Franje koji je održao na rimskom sveučilištu Roma Tre.

Posjetivši 17. veljače to sveučilište i susrevši se sa studentima, profesorima i osobljem, Papa je govorio bez unaprijed pripremljenoga teksta, te potaknuo na konkretnost, pred fluidnošću društva i gospodarstva, prenosi Radio Vatikan.

Prvi je put papa Franjo ušao u jedno javno rimsko veleučilište, i odmah pojasnio svoju zamisao o sveučilištu: to je mjesto dijaloga u različitosti. Uručivši pripremljeni govor, Papa je odgovorio na nekoliko pitanja koja su mu postavili studenti. Na poticaj jedne studentice, govorio je o nasilju, koje se rađa iz malih stvari, na ulici, u obitelji, pa i u našem govoru.

Danas ima nasilja u našem izražavanju, u jeziku, čak zaboravljamo reći ‘dobar dan’, primijetio je Papa.

Nasilje je postupak koji nas svaki put čini sve anonimnijima, oduzima ti ime, pa su tako i naši odnosi pomalo bezimeni. Imam pred sobom osobu, koja ima ime, ali ja te pozdravljam kao da si neka stvar. Takav odnos onda raste i postaje svjetsko nasilje. Nitko danas ne može poreći da smo u ratu, i to je treći svjetski rat koji se vodi u dijelovima, istaknuo je Papa te upozorio: Valja sniziti ton, te govoriti manje, i više slušati.

U svijetu u kojemu se i politika ponizila, gubeći osjećaj za društvenu izgradnju i društveni suživot, glavni lijek protiv svakoga nasilja postaje lijek srca koje zna primati, i to u dijalogu koji približava, u slušanju drugoga.

Riječ je o strpljenju dijaloga. A gdje nema dijaloga, vlada nasilje. I ratovi započinju u našem srcu. Kada nisam u stanju otvoriti se drugima, poštovati druge, razgovarati s drugima, dijalogizirati; tamo započinje rat, istaknuo je Sveti Otac.

Sveučilište je, naprotiv, mjesto na kojemu se može razgovarati, gdje ima mjesta za sve, za svakoga s vlastitim načinom razmišljanja.

Druga mjesta, gdje to nije tako ne mogu se jednako vrednovati. To su elitna sveučilišta, koja su općenito takozvana ideološka sveučilišta, na kojima te pouče određenoj misli, ideološkom smjeru, i pripreme te da budeš predstavnik te ideologije. To nije sveučilište, istaknuo je Sveti Otac. Gdje nema dijaloga, gdje nema usporedbe, gdje nema slušanja, gdje nema poštovanja za način razmišljanja druge osobe, gdje nema prijateljstva, gdje nema radosti igre, sporta, svega toga zajedno, nema sveučilišta.

Papa je stoga, odgovarajući na pitanja, studente potaknuo da uvijek traže jedinstvo, a to je potpuno drukčiji pojam od jednoličnosti. Kako bi bio takav, potrebna je različitost, jer danas postoji opasnost, na svjetskoj razini, od zamisli globalizacije u jednoličnosti. Rješenje je, međutim, u uzoru uzetom iz geometrije, u poliedru. Postoji višeplošna globalizacija. Postoji jedinstvo, ali svaka osoba, svaka rasa, svaka zemlja, svaka kultura uvijek zadržava svoj vlastiti identitet. A to je jedinstvo u različitosti koju globalizacija ima tražiti, napomenuo je papa Franjo.

I u komunikaciji u ovom trenutku vlada određena brzina, primijetio je Papa. Takva brza, lagana komunikacija često može postati fluidna, bez čvrstoće, a to je jedna od opasnosti ovoga društva. Moramo stoga prihvatiti taj izazov da fluidnost pretvorimo u konkretnost.

Drama fluidnosti obilježava i gospodarstvo, koje više ne daje konkretan posao za naše mlade. I to se događa u Europi gdje je u sve većem porastu postotak nezaposlenosti mladih do 25 godina. Fluidnost gospodarstva oduzima konkretnost posla i kulturu rada, jer budući da nema posla, mladi ne znaju što bi radili. Zbog toga su iskorištavani, padaju u ovisnost, dovodi ih se do samoubojstva ili do ulaska u neku terorističku vojsku, primijetio je papa Franjo.

Konkretnost je u gospodarstvu potrebna i u Europi, koja se boji da bi mogla izgubiti vlastiti identitet, ako dođu ljudi druge kulture. Selilaštvo nije opasnost, nego izazov za razvoj. Upravljajući misli upravo onima koji bježe iz Afrike i s Bliskoga istoka, Sveti Otac istaknuo je da ti ljudi bježe od rata i gladi.

Istodobno je moćnicima na našem planetu, kao i zločincima koji se bave prijevozom izbjeglica malim brodicama, zbog čega se Mediteran pretvorio u veliko groblje, uputio poziv da ne iskorištavaju.

Prisjetivši se potom svojega pohoda Lampedusi, istaknuo je da izbjeglice treba prihvatiti kao braću i sestre jer su ljudi kao i mi. Potom, svaka zemlja ima razmotriti koliko ljudi može primiti.

Istina je, ne može ih se primiti ako ne postoje mogućnosti. Ali, svi to mogu. A onda, važno je, prihvatiti te ljude i nastojati ih integrirati. To znači imati otvorena vrata, napomenuo je Sveti Otac.

Oni donose jednu kulturu, koja je za nas bogatstvo. Ali, i oni trebaju primiti našu kulturu, razmijeniti kulture. To znači poštovanje. I to uklanja strah. Vrlo je stoga važna integracija. Kada postoji prihvat, praćenje i integracija, nema opasnosti od migracija. Prima se jedna kultura i pruža druga, istaknuo je papa Franjo.

Facebook Komentari