Sabor nastavio žustrom raspravom o potporama obvezu države članice Europske unije da na jednoj mrežnoj stranici objavi podatke o programima odnosno pojedinačnim državnim potporama koje premašuju iznos od 500.000 eura te ostale propisane podatke.
Iako su saborski zastupnici uglavnom pozdravljali izmjene Zakona o državnim potporama s obzirom da bi se uskoro iznosi datih potpora trebali vidjeti na mrežnim stranicama Ministarstva financija, u raspravi su se mogli čuti i zahtjevi da se javno objave i potpore iz ranijih godina.
Predložene zakonske izmjene idu u smjeru jačanja transparentnosti dodjele i dodijeljenih državnih potpora što je svakako dodatan iskorak k jačanju učinkovitosti dodjele i trošenja javnih sredstava prema primateljima državnih potpora, poručio je državni tajnik u Ministarstvu financija Željko Tufekčić.
SDP-ovac Gordan Maras iznio je podatak prema kojem u Hrvatskoj godišnje na potpore odlazi 2,5 posto BDP-a. Dosta se govorilio koliko iznose potpore. To je oko 2,5 posto BDP-a, dakle nekih 9 milijardi kuna, rekao je Maras. Riječ je, složio se njegov stranački kolega Branko Grčić, o vrlo ozbiljnim novcima koji se izdvajaju za kvalitetu života hrvatskih građana. Dobro je da javnost zna i gdje se troše potpore.
Mostovac Maro Kristić pitao se zbog čega taj zakon dolazi tek sada. Zašto se ovakav zakon tek sada donosi i je li trebalo ući u EU da bi mi mogli izvještavati naše građane o tome kako se troše hrvatski novci, rekao je. Miro Bulj (Most) založio se za objavu potpora datih ranijih godina, a posebno ga je zanimalo i pitanje Agrokora.
Hoćete li i Agrokor objaviti? Agrokor je u problemu i mogu nam strane banke postati vlasnici pola države. Mene zanima samo hoće li se objaviti registar milijardi i milijardi poticaja kojim su uništili naše proizvođače kao dobavljače, a kasnije su dobivali ogrmne novce i državne potpore, pitao je Bulj.
Jedini koji se protivio predložennom zakonu bio je Branimir Bunjac (Živi zid), jer je uvjeren kako Hrvatska time gubi “dio suverenosti”. Ovakav zakon ne možemo prihvatiti jer nije da je transparentan ili netransparentan nego uzima dio hrvatske suverenosti i dugoročno otvara vrata još veće podređenosti i još većem ropstvu, ustvrdio je Bunjac.
