Prijeti nam demografska katastrofa: u Hrvatskoj bi do 2031. moglo ostati manje od 3 milijuna stanovnika! Uskoro u Hrvatskoj neće imati tko raditi pa ni zarađivati za mirovine starije populacije koja je sve brojnija. Poznati hrvatski demograf Stjepan Šterc, upravo je napravio najnoviju studiju, javlja RTL koji je Šterca imao u Dnevniku.
Jan je jedno od 160-ero djece rođene ove godine u varaždinskoj općoj bolnici. Ovoj obitelji to je treće dijete. No uzdržavati troje djece s hrvatskim primanjima nije lako. “Živimo odvojeno. Suprug je vani.U Hrvatskoj ima mala primanja i ne može nam pružiti sve što možemo s plaćom iz Njemačke”, kaže Manuela iz varaždina.
Unatoč tome varaždinska opća bolnica bilježi rast poroda.
“Prošle godine imali smo 1562 poroda što je 25 poroda više nego 2015”, pročelnica službe za ginekologiju OB Varaždin Ivana Risek.
No na razini cijele Hrvatske stanje je alarmantno, upozoravaju demografi. Od 2011. broj stanovnika smanjio se za gotovo 300 tisuća. Ako se nešto ne promijeni, Hrvata bi 2031. moglo biti manje od 3 milijuna! 2015. umrlo je 17 tisuća ljudi više nego što ih se rodilo.
Prosječna starost hrvatskog stanovništva iznosi 42 godine. No demografi očekuju da će već za 15-ak godina ta brojka narasti na 50. Marina misli kako bi se više obitelji odlučilo za djecu kad bi im država pomogla.
“Porodiljne naknade su dosta male. Sad su nešto povećali onih drugih 6 mjeseci, ali bilo bi dobro da se to odnosi i na ove druge dvije godine koje ja još imam pravo koristiti”, kaže Marina iz Varaždina.
Prema sadašnjem zakonu, buduća majka prvih 6 mjeseci dobiva punu plaću, a drugih tek 2660 kuna. HDZ je obećao da će to podići na 4 tisuće kuna. Iz Ministarstva demografije tvrde da bi mjera trebala zaživjeti od 1. srpnja.
No male rodiljne naknade nisu jedini razlog zašto Hrvatska ubrzano gubi stanovništvo. Demografi procjenjuju da je lani iz hrvatske otišlo 65 tisuća ljudi, uglavnom mladih i radno sposobnih – čak jedna trećina imala je završen fakultet.
Lorena je farmaceutska tehničarka i jedna od onih koja karijeru ne namjerava ostvariti u svojoj zemlji jer je jedva dobila priliku stažirati. “Čim položim stručni ispit namjeravam se kratko zadržat ovdje, još jedan jezik usavršit, eventualno dva i idemo dalje.”
Tri četvrtine od 165 tisuća osoba koje su napustile Hrvatsku od 2011. do 2014. bile su radno sposobne. “Pogledajte koliko ljudi završi fakultet u Hrvatskoj i koliko ih ima posla nakon toga”, Rudolf, Zagreb.
Ako se nešto pod hitno ne promijeni, Hrvatska će za koje desetljeće biti nacija umirovljenika koja će i bez iseljavanja, na godinu gubiti oko 40 tisuća ljudi.
Demograf Stjepan Šterc upravo je napravio najnoviju studiju, a neki su podaci kaže – šokirali i njega samog.
Podaci govore da je u 2016. godini samo u Njemačku otišlo 57.000 ljudi iz Hrvatske. Iseljavanje je, uzmemo li u obzir i ostale zemlje u koje stanovnici odlaze, na razini od barem 80.000 ljudi
Hrvatski demograf Stjepan Šterc napravio je demografsku analizu Hrvatske koja je na vidjelo izbacila šokantne podatke.
Najviše brine odnos zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika ili nezaposlenih?
Kad se usporede baze različitih državnih institucija, onda vidite da su ti odnosi došli do kritične situacije. Odnos broja zaposlenih naspram umirovljenika i nezaposlenih je 1:1, vrlo skoro po projekcijama će odnos broja zaposlenih i broja umirovljenika biti 1:1, s obzirom da se broj nezaposlenih smanjuje kao posljedica iseljavanja radno sposobnog stanovništva.
Koliko se po vašim podacima stanovnika iselilo?
Kad gledate službenu statistiku, te brojke i nisu tako velike, migracijska bilanca negativna je oko 20.000 ljudi godišnje, no takve podatke imaju i druge zemlje, onda vi ustvari vidite da je iseljavanje iz Hrvatske barem tri puta veće no što to pokazuje službena statistika. Podaci govore da je u 2016. godini samo u Njemačku otišlo 57.000 ljudi iz Hrvatske. Iseljavanje je, uzmemo li u obzir i ostale zemlje u koje stanovnici odlaze, na razini od barem 80.000 ljudi. Tomu dodajte i prirodni pad.
Još jedan nevjerojatan podatak govori da imamo najmanje 150.000 zdravstvenih osiguranika nego stanovnika.
To je i mene zbunilo. Provjerio sam to više puta kako smo hvatali podatke od različitih baza. Po našim procjenama taj je broj i veći, barem za 300.000 veći od broja stanovnika. To nije stalno stavnovništvo, to su oni koji su vjerojatno u Hrvatskoj bili ranije ali su se iselili negdje, ali se nisu odjavili.
Kakav će biti odnos starijeg i mlađeg stanovništva prema vašim procjenama u idućih pet godina?
Kad se projiciraju generacije, mi bi trebali imati odnos starijeg stanovništva od 65. godina i mlađeg od 19 godina 2:1. Naš mirovinski sustav to ne može održati.
Ako se nastave trendovi do 2031. Hrvatska bi mogla imati ukupno oko 2,9 milijuna stanovnika.
