Povjesničari Dragan Markovina i Josip Jurčević za dnevnik.hr komentirali su najave otvaranja Državnog arhiva za građu datiranu do 22. prosinca 1990. godine.
Najave Mosta kako će omogućiti otvaranje Državnog arhiva te građu datiranu do 22. prosinca 1990. učiniti dostupnom javnosti, izazvale su brojne reakcije u javnosti.
Inicijativa Mosta dostupnom bi učinila arhivsku građu državnih tijela i Saveza komunista Hrvatske, izuzev građe s osjetljivim osobnim podacima. Je li riječ o lovu na vještice te slažu li se s izmjenama zakona pitali smo hrvatske povjesničare Dragana Markovinu i Josipa Jurčevića.
“To je nastavak jedne sveopće histerije oko lustracije koja je krenula za vrijeme prošle vlade. Nemam ništa protiv da se arhivi otvore, ali postavlja se pitanje zašto se staje s 1990. godinom. Zašto na isti način ne otvorimo arhive do 2000. godinu pa da vidimo kako su tekli ratni pregovori, što se događalo s privatizacijom i ostale sporne teme koje hrvatsko drušvo opterećuju više nego nešto što se događalo prije 50 godina”, kaže Markovina.
“Otvaranje arhiva nužno za suočavanje s prošlošću”
Da bi se dostupnom trebala učiniti i građa nakon 1990. godine smatra i Josip Jurčević.
“Tijekom svojeg rada upozoravao sam da se prvenstveno moramo suočiti sa zločinima koji su se događali nakon 90-e godine i preko kojih bi se prepoznale strukture koje su prešle u Hrvatsku iz totalitarnog razdoblja. Nedvojbeno je da su se komunističke strukture pripremile za raspad Jugoslavije i tranziciju u nove demokratske okolnosti. Insituticijsku moć preuzele su bivše strukture što usporava demokratske procese te je dovelo do niza deformacija u demokratskim okolnostima. Za puno suočavanje s prošlošću važno je prepoznati masovnu i neiskrenu pretvorbu. U svim strankama od devedesetih do danas ključnu moć imaju osobe koje su tu istu moć imale i u komunizmu. Svi oni odjednom postaju liberali, demokršćani i socijaldemokrati. Naravno da je promjena stajališta moguća, ali ne u tom obliku. Nisam za to da se stavi barijera na 22. prosinac 1990. Ona je štetna i ne bi se smjelo štiti sve devijacije koje se u Hrvatskoj pojavljuju nakon 1990. Jasno treba reći tko je činio zlo nakon 90-ih, kao i prije njih. Uz vremensku barijeru nemoguće je razumjeti sve što se događalo”, kaže Jurčević. Ističe kako je otvaranje arhiva nužno za suočavanje s prošlošću.
O tezama kako će otvaranje podjela dovesti do novih podjela u društvu, Markovina pak kaže da se ništa novo neće otkriti.
“Nema se što posebno novo otkriti. Puno bitnije je da otvorimo priču zašto je Tuđmanov arhiv zatvoren. Po svim velikim medijima se priča o tome kako SDP mora dati dozvolu za pristup arhivu. On tu dozvolu uglavnom ne daje ako je riječ o nečemu osjetljivom. Ispod radara je prošla činjenica da postoji tijelo koje izdaje dozvolu za uvid u Tuđmanov arhiv. Njega na primjer može proučavati djelatnik Memorijalnog dokumentacijskog centra Domovinskog rata kojeg vodi Ante Nazor, ali u njega ne može ući netko tko bi istražio što je sa situacijom oko Prevlake. Jasno je da se prema Tuđmanovom arhivu odnosi ideološki. Ako želimo zdravu atmosferu u društvu, treba otvoriti sve što je sporno”, kaže Markovina.
Dodaje da se otvaranje koristi za aktualne političke obračune i uvođenje totalitarizma u današnjem društvu.
“Da je riječ o iskrenoj incijativi, otvorili bi se svi arhivi”, kaže Markovina.
Jurčević s druge strane ističe da podjele u društvu uzrokuje neznanje.
“Svako znanje koje će objektivno uvtrditi istinu koja je samo jedna. Sve podjele koje su prenaglašene su posljedica netočne, neznanstvene i nehumane teze kako postoji više istina. Tezu kako ne treba stvarati nove podjele zastupaju oni koji su ugroženi istinom”, kaže Jurčević.
Povjesničare smo pitali i zašto je inicijativa za otvaranje arhiva baš sada iznesena u javnost.
“Most traži vlastiti smisao”
Dragan Markovina, osnivač stranke Nova ljevica smatra da Most traži vlastiti smisao “u situaciji u kojoj je de facto na vlasti, a htio bi biti na opoziciji”.
“Ovom inicijativom dokazuju i svoju ideološku opredijeljenost. To svjedoči i o želji da se nastavi kontinuitet Karamarkove vlade, što ova Vlada na svaki mogući način i čini”, kaže Markovina.
Jurčević pak kaže da mu je žao što do incijative za otvaranjem arhiva nije došlo ranije.
“Ovaj prijedlog upitnim čini činjenica što se to događa uoči lokalnih izbora. Oni koji ne podupiru otvaranje arhiva tako mogu reći da je to politički motivirano. Prvi istupi bili su dosta nepretni, što sugerira da su motiv bili izbori. Također, struka nije konzultirana. Zakon nije bio dobro pripremljen što će otvoriti brojne kontroverze te usporiti ili čak odgoditi njegovo donošenje”, kaže Jurčević.
Na pitanje tko bi trebao strahovati od otvaranja arhiva, Markovina kaže kako je intencija očito bila ukazati na povezanost Saveza komunista i današnjeg SDP-a.
“Svima je jasno kako je velik broj ljudi koji su bili članovi partije, njenih ideoloških komisija i tajnih službi kasnije ušli u HDZ i ostali u gronjim strukturama samostalne Hrvatske. Neovisno o svemu, ne podnosim proizvodnju histerije. To je potpuno besmisleno jer nam je potrebna zdrava i normalna rasprava o svemu što se dogodilo u povijesti. Problem je što se hrvatska desnica s Mostom pravi da smo živjeli u staljinističkom mraku te je ovdje sve nastalo u devedesetim godinama što je potpuna glupost i laž te se može osporiti na svaki mogući način”, kaže Markovina.
Jurčević pak smatra kako se najglasniji protivnici otvaranja arhiva upravo oni koji su nečasno i kriminalno postupali.
