Butković: Ulažemo oko sedam milijardi kuna u infrastrukturu, većinom iz bespovratnih sredstava EU

Piše: Dražen Prša

Početak izgradnje Pelješkog mosta, nastavak izgradnje dionica željezničkih pruga Dugo Selo – Križevci te Gradec – Sveti Ivan Žabno, početak realizacije željezničkih projekata Vinkovci – Vukovar i Zabok – Zaprešić, dovršetak izgradnje Zračne luke Dubrovnik i Zračne luke Split, otvaranje novog putničkog terminala u Zračnoj luci „Dr. Franjo Tuđman“, samo su neki od velikih projekta koje provodi ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kazao je ministar i potpredsjednik HDZ-a Oleg Butković

Europska unija odobrila je oko 200 milijuna eura bespovratnih sredstava za implementaciju i izgradnju infrastrukture za širokopojasni internet – istaknuo je, među ostalim, ministar mora, prometa i infrastrukture i potpredsjednik HDZ-a Oleg Butković.

Kaže da je u zadnjem tromjesečju ostvaren gospodarski rast od tri posto i Vlada očekuje još snažniji gospodarski rast u sljedećem razdoblju. Veliki infrastrukturni projekti koje provodi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture uvelike utječu na pozitivan rast hrvatskog gospodarstva.

Tako su u 2017. predviđena ulaganja u infrastrukturu od oko sedam milijardi kuna, a očekuje se da će se veći dio financirati iz bespovratnih sredstava Europske unije.

Neke manje projekte država financira iz proračuna jer je bilo nužno dovršiti prometno povezivanje ili rješavanje manjih prometnih projekata u cestogradnji i željeznici. Također, Europska unija odobrila je bespovratna sredstva, a riječ je od oko 200 milijuna eura za implementaciju i izgradnju infrastrukture za širokopojasni internet pa nas očekuje provedba tog projekta.

„Prošle godine počeli su radovi na rekonstrukciji i izgradnji pruge Dugo Selo – Križevci u duljini od 40 kilometara. Osigurano je financiranje i nastavka projekta prema Koprivnici i mađarskoj granici. To je projekt na tzv. Mediteranskom koridoru. Riječ o sjevernom dijelu tzv. nizinske pruge koja počinje u Rijeci i o kojoj se već godinama govori kao važnom prioritetu u željezničkom prometu. Stvari su se pomakle s mrtve točke i tu smo osigurali bespovratna sredstva iz europskih fondova u iznosu od 85% investicije.

Građevinski radovi u Zračnoj luci „Dr. Franjo Tuđman“ završeni su u prosincu prošle godine. U ožujku je planirano otvaranje novog putničkog terminala, što će biti veliki događaj i za Zagreb i za Hrvatsku. Možemo i moramo postati ozbiljan regionalni lider u zračnom prometu, za što Zagreb ima uvjete, ali nismo mogli to postati s dosadašnjom infrastrukturom. S novim terminalom Zagreb će biti sposoban prihvatiti 5 milijuna putnika, a kada bude realizirana i druga faza projekta, kapacitet zagrebačke zračne luke bit će 8 milijuna putnika godišnje“ – kazao je Butković te dodao:

Projekt Zračne luke Dubrovnik je pri završetku, a vrijedan je 300 milijuna eura. U tome se s nacionalnim sredstvima sudjelovalo relativno malo – tek s 15 posto – a ostatak je osiguran iz europskog strukturnog fonda.

Nedavno je potpisan ugovor o obnovi i proširenju Zračne luke Split u iznosu od 400 milijuna kuna. Za tu investiciju novac je osigurala sama zračna luka koja već godinama bilježi znatan porast putnika, pa je bila sposobna sama to financirati.

Inače, sve hrvatske zračne luke, i one na moru i one na kopnu, bilježe znatan porast prometa. Modernizacija Zračne luke Zadar i Zračne luke Pula se provodi. A ja bih isto tako želio da i Zračna luka Rijeka krene tim putem jer je razvoj turizma, privlačenje turističkog prometa i konačno razvoj kvalitetnih turističkih destinacija bez modernih zračnih luka nemoguć.

Donijeta je politička odluka da se odustane od monetizacije i prodaje hrvatskih autocesta. Ukupni dug čitavog cestarskog sektora vrlo je visok i iznosi 5,2 milijardi eura. Samo u ovoj godini u cestarskom sektoru dolazi na naplatu 1,1 milijardu eura, kazao je Butković.

Isto tako prije otprilike godinu dana, u suradnji sa Svjetskom bankom, krenuli smo u financijsko i poslovno restrukturiranje cijelog cestarskog sektora. Za to smo formirali devet radnih skupina. Taj posao je praktički gotov i Vlada će u veljači ove godine usvojiti Pismo Sektorske politike, u kojem su navedene sve reforme koje moramo provesti u cestarskim tvrtkama.

Nakon toga započinju pregovori sa Svjetskom bankom o zaključenju Ugovora o zajmu s povoljnom kamatnom stopom, kako bismo sve nepovoljne kredite zamijenili povoljnima i time omogućili stabilnost poslovanja tvrtki u cestarskom sektoru.

Osim financijskog restrukturiranja treba provesti i poslovno restrukturiranje. Institucionalni oblik javnih tvrtki s naglaskom na njihovo racionalno vođenje, dugoročno i održivo planiranje investicija s jasno određenim kriterijima, novi model standardizacije i kategorizacije cesta te mogućnost uvođenja boljeg sustava naplate, glavne su odrednice tog programa.

Itekako smo svjesni da je dosadašnje funkcioniranje dugoročno neodrživo i da je nužno učiniti ozbiljne reforme kako bi sustav slobodno disao.

Autoceste su preduvjet za bilo kakav razvoj turizma, a posebno privatnih investicija u tom resoru, na Jadranu, a koji zadnjih godina uzima maha. Isto tako, Slavonija bi bez dobrih cesta i povezanosti bila osuđena na propast.

Što se tiče Slavonike koja se nalazi na vrlo važnom Vc koridoru, njenu vrijednost u pravom smislu moći ćemo ocijeniti tek onda kada cijeli koridor bude gotov, odnosno kad se Budimpešta spoji s Pločama. Hrvatska je veći dio koridora izgradila, još moramo spojiti jedan mali dio do mađarske granice, oko 23 kilometara, a prioritet nam je što prije zatvoriti financijsku konstrukciju. Vrijednost je oko 700 milijuna kuna, no zbog prezaduženosti tražimo dobar model financiranja. Jedan od modela su i europski fondovi ili mogućnost financiranja iz državnog proračuna.

Ne možemo sudjelovati u izgradnji cesta u susjednoj državi, ali zato BiH ima šansu za taj projekt povući dio novca iz pretpristupnih fondova Europske unije. Međutim, s BiH gradimo jedan objekt na koridoru Vc. Riječ je o mostu na Savi kod Svilaja čiji su radovi krenuli u rujnu 2016. Taj most trebao bi biti završen do 2019., kazao je ministar Butković.

Budućnost naplatne cestarine u svim državama Europske unije je beskontaktni GPS sustav. Njegova implementacija predviđena je za najviše desetak godina. Vinjete su dobar model i primjenjuju se u mnogim državama Europske unije. U pregovorima sa Svjetskom bankom razmatra se i pitanje modela sustava naplate. Ne smijemo dopustiti pad prihoda u društvima koja gospodare autocestama, a vodimo računa i o socijalnom segmentu ljudi koji rade u tvrtkama pa tražimo najbolje rješenje.

U 2017. očekujemo da ćemo potpisati ugovore za bespovratno financiranje u iznosu od 800 milijuna eura. Pripremljeno je mnogo projekata u području cestovnog, željezničkog, riječnog i pomorskog povezivanja.

U srpnju prošle godine napravljena je aplikacija i zahtjev za financiranje Pelješkog mosta – najvažnijeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj. Sada smo u vrlo osjetljivoj fazi i trenutačno su u postupku dva procesa. Jedan proces je natječaj za izbor izvođača koji provode Hrvatske ceste.

Taj natječaj ide u dva stupnja. U prvom stupnju provjeravaju se financijske, pravne i tehničke karakteristike izvođača i u ovom trenutku smo pri kraju prvog stupnja natječaja. U drugom stupnju definirat će se cijena izgradnje Pelješkog mosta. Drugi proces je odobravanje financiranja Pelješkog mosta iz Europske unije. I dalje očekujemo pozitivan odgovor Europske komisije. Smatram da to i zaslužujemo jer smo znatan dio infrastrukture na europskim koridorima izgradili vlastitim sredstvima.

Vjerujem da jesu. Već smo dobili pozitivno mišljenje JUSPERS-a, tijela koje u Bruxellesu ocjenjuje prihvatljivost projekata. To je tijelo ocijenilo da je projekt dobro pripremljen. Očekujemo da bi tijekom lipnja mogli dobiti i konačan odgovor – hoćemo li dobiti novac iz europskih fondova. To bi značilo da su završene sve potrebne procedure i da bi radovi mogli početi već na jesen ove godine. Izgradnja mosta trajala bi tri godine. Projekt ima tri faze. Prva faza je izgradnja samog mosta, druga faza je izgradnja pristupnih prometnica, a treća izgradnja obilaznice oko Stona, kao ekološki osjetljivog područja. Cijelo područje poluotoka Pelješca je zaštićeno, pa smo zbog toga morali odraditi vrlo kvalitetno ekološke studije utjecaja na okoliš, ali i preuzeti obvezu praćenja ispunjavanja ekoloških standarda u svim fazama izgradnje mosta.

U srpnju prošle godine, na sastanku u Neumu, kolegi ministru Jusku odnio sam kompletnu dokumentaciju. Još 2007. bila je osnovana zajednička komisija od bosansko-hercegovačkih i hrvatskih stručnjaka. Svi zahtjevi bosansko-hercegovačke strane su ispunjeni. Tada je još utvrđeno da će visina mosta biti 55 metara, a razmak između stupova će biti 280 metara, što će omogućiti pristup i velikim brodovima obali BiH kod Neuma. BiH je osiguran neškodljiv prolaz prema međunarodnoj konvenciji. Ministar se malo iznenadio kada je sve to vidio, jer on nije znao za tu informaciju.

Kako surađujete sa susjedima kroz dvije makroregije definirane Dunavskom strategijom i Jadransko-jonskom inicijativom? I kroz te projekte moguće je povlačiti sredstva iz europskih fondova.

Hrvatska intenzivno surađuje i bilateralno sa susjedima, ali i kroz radne skupine Europske unije. Sudjelujemo u projektima u koridoru Rajna – Dunav te mediteranskom koridoru kojim je obuhvaćena i ta nizinska pruga s polazištem u Rijeci. Mađarska je podržala izgradnju te naše nizinske pruge, uključujući već spomenutu dionicu od Dugog Sela do Križevaca u iznosu od 290 milijuna eura, od čega su bespovratna europska sredstva 240 milijuna eura. Naša suradnja sa Slovenijom omogućila je korištenje željezničkog teretnog koridora Alpe – Zapadni Balkan o čemu smo potpisali pismo namjere.

Što se pak tiče Jadransko-jonske inicijative, najveći dio tog prometnog koridora mi smo već izgradili vlastitim sredstvima. Ostale su nam još dionice Ploče – Dubrovnik i Križišće – Žuta Lokva. Kada se to dovrši, imat ćemo kompletno izgrađenu autocestu uz jadransku obalu. Za sredstva EU-a za te projekte još nismo aplicirali. Žao mi je što su za vrijeme vlade Zorana Milanovića istekle dozvole za dionicu Križišće – Žuta Lokva. Mi nećemo odustati od tog projekta. U interesu nam je da i projekt od Rupe u Sloveniji također krene. To će biti jedna od tema i sa slovenskim ministrom na sastanku koji upravo dogovaramo, zaključio je ministar Butković.

Facebook Komentari