Premijer Andrej Plenković zajedno s predsjednikom Europskoga vijeća, Donaldom Tuskom, obratio se medijima u ponedjeljak. Tusk je u Hrvatsku došao na obilježavanje 25. obljetnice priznanja Hrvatske.
“Drago mi je da je predsjednik Europskoga vijeća prijatelj Hrvatske. Mislim da je njegov dolazak velika politička i simbolička gesta poštovanja prema Hrvatskoj kao članici Europske unije”, rekao je premijer Plenković.
S Tuskom je razgovarao o ključnim europskim temama, kazao je Plenković novinarima. Razgovarali su o pripremama za pristupanje Hrvatske Schengenu, daljnjim pripremama Hrvatske koje se odnose na ispunjavanje kriterija glede eurozone.
“Naravno da je to postupni proces, ali želimo da je predsjednik Europskoga vijeća upoznat s time”, kazao je Plenković, dodavši da je tema razgovora s Tuskom bio i neformalni sastanak Vijeća na Malti na temu migracija. “Dotaknuli smo se i situacije na jugoistoku Europe, Bosne i Hercegovine, odnosa sa susjednim državama i ključnom doprinosu za EU”, rekao je Plenković.
Nakon premijera, javnosti se obratio i sam Tusk. “Nije samo veliko zadovoljstvo biti u Zagrebu, nego i dužnost i obveza biti ovdje danas, ne zato što sam vam prijatelj, nego i u ovo vrlo teško vrijeme za Europu. Hrvatska je, meni kao predstavniku institucije, najbolji partner kojega možemo zamisliti u ovim trenucima”, rekao je Tusk.
Istaknuo je da je uloga Hrvatske ključna posebice u regiji, kad je riječ o stabilnosti i političkoj sigurnosti i predvidljivosti. “Hrvatska je vođa u toj političkoj situaciji i u Europskoj uniji, ali i u ovoj regiji, kako bismo mogli optimističnije govoriti o budućnosti u ovom dijelu Europe”, rekao je Tusk.
“Imamo razloga slaviti hrvatska dostignuća, koja cijenimo i u Europi. Vaša je neovisnost nevjerojatno postignuće”, rekao je Tusk.
Svečana sjednica
Prilika je to za podsjećanje na 15. siječnja 1992. godine kada su sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu, bile su to: Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Velika Britanija. Istoga dana priznale su je i Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.
Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate: Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija.
Island je prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku, učinio je to 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja, danom priznanja i ostalih EZ-članica.
Međunarodno priznanje Hrvatske i prije EZ objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Kruna procesa priznanja Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode, 22. svibnja 1992.
Potpredsjednik Sabora Gordan Jandroković otvorio je svečanu sjednicu Hrvatskog sabora.
Na početku sjednice intonirana je Lijepa naša, a potom je premijer Plenković održao govor.
Premijer Andrej Plenković pozdravio je sve prisutne u ime Vlade i rekao da se 25 godina poslije prisjećamo dana kada smo se za samostalnost borili u teškim uvjetima i podnijeli veliku žrtvu.
”Naši ljudi protjerani su iz svojih domova, razarani su gradovi”, rekao je. ”U tim danima stradanja i razaranja ključno je bilo jedinstvo hrvatskog naroda”, kazao je te dodao da je upravo to pridonijelo priznanju.
”Diplomacija je u teškim okolnostima uspjela uvjeriti u opravdanost osamostaljenja. Glavni argument tada bila je istina”, rekao je premijer.
Do kraja siječnja Hrvatsku je priznalo 44 države, podsjetio je.
”Bila je to potvrda da je težnja hrvatskog naroda za slobodom legitimna i opravdana i da bivša država pripada prošlosti”, rekao je Plenković.
”Teritorijalni integritet i uspostavu ustavnopravnog poretka Hrvatska je ostvarila pravednim ratom”, kazao je.
”Pitanje nestalih i danas je jedno od najbolnijih pitanja u Hrvatskoj”, rekao je te dodao da će raditi na tome da se to pitanje riješi.
Osvrnuo se i na budućnost kazavši da Vlada ohrabrena dobrim gospodarskim trendovima vidi kao priliku da provede promjene za rast gospodarstva i rast novih radnih mjesta.
“Jedinstvo hrvatskog naroda najbolji je zalog za izgradnju prosperitetne budućnosti. Dio smo snažne europske i transatlantske zajednice u kojima odlučujemo o pitanjima važnima za budućnost”, zaključio je Plenković.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk obratio se nazočnima na hrvatskom jeziku. Ispričao je kako je prošlo ljeto ljetovao s obitelji na hrvatskoj obali i da ga je iskreno dirnula predanost očuvanju povijesnih tragova. Nitko hrvatsku povijest ne može razumjeti bolje od Poljaka, rekao je Tusk.
“Znam koliko vam znači vaša neovisnost. Niste nas iznevjerili. Noseći teret okrutnosti uspjeli ste svoj narod zaštiti od mržnje. Europa cijeni vašu zrelost, strpljenje. Vi ste znak nade u teškoj sudbini. Vjerujem da ćete uspjeti biti ujedinjeni u svojoj zemlji i ujedinjeni u Europi. Imate svako pravo biti ponosni na ovih 25 godina. I Europa je ponosna na vas i na vaša postignuća”, rekao je Donald Tusk.
“Ne zaboravimo da je međunarodno priznanje Hrvatska dobila tijekom Domovinskog rata, a na granice smo došli tek šest godina kasnije. Žrtve neka nam zauvjek budu u sjećanju. Franjo Tuđman je državničkom mudrošću vodio Hrvatsku. Danas tako stečenu slobodu i priznanje moramo dostojno iskoristiti. Naša domovina zaslužuje i može biti i u europskom i u svjetskom vrhu, bilo u znanosti, bilo u sportu. Možda je cilj znatno bržeg gospodarskog rasta još daleko od ostvarenja, ali ’90-e su nam podsjetnik da ništa nije nemoguće kad se zajedno založimo za zajednički cilj”, poručio je predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov te govor završio riječima: ”Živjela Hrvatska!”.
”U kalendaru naše povjesnice 15. siječanj jedan je od najvažnijih, a da je tome tako svjedočili smo i ovim govorom našeg prijatelja Donada Tuska. Ni najveći hrvatski domoljub ga ne bi mogao ovako napisati. Hala vama gospodine Tusk, hvala svim prijateljima diljem svijeta koji nas i dalje podupiru i nakon euroatlanskih integracija, sada na putu ka blagostanju, da nam naši mladi ostanu u zemlji. Stvaranje samostalne države bilo je pitanje ispunjenja legitimnog europskog prava. Hrvatska je bila napadnuta iznutra da se na njezinom raskomadanom tijelu stvori velika Srbija, ali narod je pokazao svoju neopozivu povijesnu volju.
Pobijedili smo u časnom i opravdanom domovinskom ratu. Bilo je to vrijeme kada nismo imali mnogo prijatelja. Hrvatska danas promiče univerzalne vrednote. Svatko od nas u izgradnji države ima određenu odgovornost. Danas su malobrojni, ali glasni oni koji šire defetizam. Razni emisari etiketiraju Hrvatsku”, rekla je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u svom govoru.
