U sjeni privatizacije HEP-a i otkupa dionica Ine, Vlada stvara Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću

Vijesti o preuzimanju Ine i prodaji četvrtine HEP-a zasjenile su sva druga Vladina obećanja pa je ideja o osnivanju Povjerenstva za suočavanje s prošlošću pala u drugi plan, ali nije propala. Ljudi iz najužeg kruga premijera Andreja Plenkovića, doznajemo, vode razgovore s akterima koji bi trebali činiti to povjerenstvo, piše Večernji list.

Sve se još definira

Razgovara se, prenosi nam izvor iz Vlade, sa širokim krugom ljudi, ali i institucijama poput Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kako bi u skorije vrijeme povjerenstvo bilo oformljeno i počelo raditi. Sastav budućeg povjerenstva i dalje je nepoznat, kao i točan rok kada bi ono trebalo biti ekipirano.

– Najveći broj europskih nacija zatvorio je pitanja vezana uz Drugi svjetski rat i poraće. Hrvatska je, nažalost, bila izložena agresiji pa u vrijeme kada su ostale države rješavale svoj odnos spram totalitarističkih režima, mi smo se morali braniti – komentirao je izvor iz Vlade. Osnovna intencija, nastavio je, jest da u tom povjerenstvu bude ekipa povjesničara, pravnika, sociologa i sl. (i lijeve i desne orijentacije) koji će biti u stanju zatvoriti otvorena ideološka pitanja i tih sukoba rasteretiti buduće generacije.

– Nije poanta da se borimo za bolju prošlost, nego za bolju budućnost – dometnuo je naš sugovornik iz Banskih dvora. I premijer Plenković u intervjuu za Večernji list rekao je da želi u mandatu svoje Vlade na cjelovit način zatvoriti otvorena povijesna i ideološka pitanja nedemokratskih sustava 20. stoljeća. Cilj je, rekao je tada, postići konsenzus o pitanjima totalitarne prošlosti, ali i pravno reguliranje simbola represivnih režima.

Koliko su povijesne i ideološke podjele duboke svjedoči i to što dva povjesničara različite ideološke orijentacije sasvim suprotno gledaju na odnos spram komunističkog režima, ali i sasvim suprotno ocjenjuju je li Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću uopće potrebno. Povjesničaru Hrvoju Klasiću sporno je to što je povod osnivanja tog povjerenstva spomen-ploča poginulim HOS-ovcima u Jasenovcu s pozdravom “za dom spremni” u amblemu HOS-a jer smatra da nije potrebno povjerenstvo da bi se utvrdilo da je to ustaški pozdrav. Na pitanje ne smatra li da je naše društvo podijeljeno oko povijesnih tema i da se određena pitanja moraju zatvoriti, Klasić kaže da je to točno, ali napominje da je problem što povijest tumače političari, a ne povjesničari.

Licemjernim smatra i to, nastavio je, što hrvatski političari, kada žele osuditi ustaške zločine, odmah sve relativiziraju i osudom komunizma. Povjesničar Ivan Lučić pak osnivanje povjerenstva smatra dobrom idejom jer kaže da je Hrvatska ozbiljno podijeljena oko ideoloških tema.

– Kada je riječ o fašizmu i nacizmu, većina osuđuje te zločinačke režime, ali kada je riječ o komunizmu, to nije tako. Taj totalitarni sustav u Hrvatskoj je trajao 45 godina pa su ljudi bili interesno, a neki i emotivno vezani, nekima je bilo dobro, ali drugima nije jer su istovremeno bili zatvarani ili ubijani jer se nisu slagali s tim režimom, nisu prihvaćali ograničenje ljudskih i nacionalnih sloboda – rekao je Lučić.

Hoće li uspjeti?

Odnos spram totalitarizama, nastavio je, treba riješiti na znanstven način te oko toga postići konsenzus. Budući da su oko tih tema podijeljeni i znanstvenici, pitanje je hoće li povjerenstvo uspjeti nakon više od 20 godina riješiti ključne prijepore društva, piše Večernji list.

Facebook Komentari