Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, u Novom danu komentirala je Vladine mjere protiv “džungle” u poduzetništvu.
Vlada je u četvrtak prihvatila Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva na temelju kojeg se planiraju poduzeti 104 mjere, koje će biti poduzete do kraja ove godine i na temelju njih očekuje se ušteda za poduzetnike od 1,5 milijardu kuna.
Mikuš Žigman pojašnjava da za provedbu plana treba promijeniti od 15 do 20 zakonskih propisa, a da je krajnji rok za njihovu primjenu kraj 2017.
Na pitanje koja mjera je najvažnija, državna tajnica odgovara: “Jedna od značajnijih mjera je mogućnost elektroničkog pokretanja poslovanja, ona omogućuje da se elektroničkim putem osniva poduzeće. Ne trebaju više ovjere kod javnog bilježnika i izrada pečata. Vjerujemo da će to u značajnoj mjeri olakašati osnivanje poduzeća i obrta.”
Ističe da će elektronička registracija poduzeća biti uvedena najkasnije do kraja tekuće godine, a ukidanje pečata najkasnije do kraja lipnja.
Mikuš Žigman napominje da će se i dalje tvrtke moći registrirati i “papiranatim” putem.
Što se tiče dijela mjera koje se odnose na zaštitu na radu, ističe da propisi, kako neki tvrde, neće biti udar na kvalitetu rada.
“Ništa se ne ukida, sustav se pojednostavljuje, mali i mikropoduzetnici će na najjednostavniji način moći izraditi procjenu rizika”, kaže Mikuš Žigman ističući da su propisi doneseni uz preporuku Bruxellesa te u suradnji s poslovnim sektorom i socijalnim partnerima.
“Ne, neće se nikako odstupiti od propisa koji uređuju zaštitu na radu”, ponavlja državna tajnica.
Navodi da se išlo i s pojednostavljenjem procedure kada je u pitanju pružanje prve pomoći na radnom mjestu. Tako ubuduće na 50 radnika poslodavac mora osigurati jednu osobu koja je osposobljena za pružanje prve pomoći, a ranije je trebalo imati jednu takvu osobu na 20 zaposlenika.
“Bilo bi zanimljivo vidjeti statistiku, koliko takvih ozljeda ima. Ključno je rasteretiti gospodarstvo, administrativno i financijski”, pojašnjava.
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva zaključuje da će se raditi na daljnjem rasterećenu poslovanja: “U suradnji s Europskom komisijom i poslovnim sektorom sada su poduzete mjere u područjima u kojima postoji najveće opterećenje za gospodarstvo, u narednim godinama Vlada će raditi na analizi u dodatnim područjima kroz izmjene porpisa, s u suradnji s poslodavcima i socijalnim partnerima.”
Mirando Mrsić je u petak imao konferenciju za medije.
“Radnici koji rade u buci neće ići svake godine na pregled, nego svake tri. Vlada smatra da u Hrvatskoj nema modernih rizika, a to su stres i mobing. Vlada ne smatra da su potrebne mjere da se oni spriječe. Vlada je postupila da ide na ruku poslodavcima i da poslodavci očito ne shvaćaju da mjere zaštite na radu nisu trošak”, kazao je Mrsić te dodao da poslodavci imaju saveznika u ministrici gospodarstva Martini Dalić. Tvrdi da Akcijski plan ukida zaštitu na radu i da se time vraćamo u 18. stoljeće kada su radnici sami kupovali opremu. Žao mu je što Vlada nije vlada radnika nego poslodavaca.
“Ovdje neće biti uštede, samo trošak, i to po zdravlje radnika. Trošak zaštite na radu nije trošak administrativni. Zdravstveni i sanitarni uvjeti koji su ušli u ovaj Akcijski plan pokazuje vrlo loš smjer kojim ide Vlada, a to je da radnici gube svoja prava, a izgubit će i svoje zdravlje”, upozorava bivši ministar rada. SDP odlučno upozorava vladu HDZ-a i Mosta da ovaj Akcijski plan stave izvan snage i sjednu za stol sa socijalnim partnerima i vide kako ovo bolje urediti. “Pozivam premijera Plenkovića da povuće Akcijski plan i da se zaštita na radu ostavi an onoj razini na kojoj jest”, dodao je. Mrsić je istaknuo kako je cijela ušteda Akcijskog plana 1,5 milijardi kuna, od čega su 1,2 milijarde uštede od Zakona o zaštiti radnika. “Cijela ušteda ide na teret radnika”, rekao je.
