Plenković objasnio zašto i kako su odlučili da je potrebno otkupiti dionice Ine

“Riječ je o političkoj poruci solidarnosti obzirom na karakter napada u Ujedinjenom Kraljevstvu koje je naša saveznica i partnerica u EU-u i NATO savezu”, istaknuo je premijer Plenković, ne želeći komentirati mogućnost odgovora Moskve na tu mjeru niti imenovati diplomata o kojemu je riječ

Gospodine predsjedniče, dobra Vam večer u Dnevniku Nove TV. Zašto kupiti Inu? Zašto ste se odlučili kupiti Inu nakon što smo je prodali i kada smo je prodali objasnili smo da je to u nacionalnom, strateškom interesu. Sad ste se Vi nakon što smo izgubili arbitražu odlučili kupiti je.

“Situacija s Inom kao nacionalnom strateškom naftnom kompanijom je već niz godina problematična. Imamo situaciju da postoji jedan arbitražni postupak, drugi je upravo završio, brojni sudski procesi, njeno poslovanje, odnosi s mađarskim MOL-om koji su očito bili poprilično komplicirani svih ovih godina. Vlada je preuzela odgovornost za Hrvatsku 19. listopada. Od samog početka uputili smo jasan signal da želimo prije svega vidjeti detaljnu analizu situacije u Ini”.

Znači, Vaša odluka nije bila ishitrena nego je to već bio plan B kad ste ušli u Banske dvore?

“To nije bio plan B. Govorimo o jednom odgovornom ponašanju hrvatske Vlade prema jednoj od naših ključnih kompanija s više od 10.000 zaposlenih, dvije rafinerije, s velikom maloprodajnom mrežom. Želimo da Ina bude kompanija koja ima i zalihe nafte i plina i da bude akter i malo šire od hrvatskih okvira. Ono što je važno je da smo mi bili prva Vlada koja je sjela za stol s Upravom Ine. Tako nešto se nije dogodilo dugi niz godina. Temeljito sa stručnjacima proučavamo cjelokupno stanje u kompaniji i smatramo da je u okolnostima, kakve su se akumulirale do sada, ovo je po našem mišljenju najbolji potez i zbog energetske sigurnosti i opskrbe Republike Hrvatske”.

Znači, u ovom trenutku država ima za kupiti mađarski dio Ine?

“Prije svega, mi ćemo raditi temeljitu, stručnu procjenu vrijednosti Ine kao cijele kompanije, a onda u tom kontekstu vrijednost MOL-ovih dionica”.

A koliko vrijedi sada?

“Ja u ovom trenutku imam određene interne procjene. Ne želim špekulirati, ne želim reći ništa više od onoga što odgovorna Vlada i odgovorna politika u ovom trenutku treba reći. Smatramo da ovaj model o kojem razmišljamo, a to je da jednom inicijalnom ponudom dionica HEP-a, i to vrlo precizno limitiranog broja dionica…”

25 posto plus jednu?

“Minus. Mislim da je to najbolje. Na taj način bismo prikupili sredstva od potencijalnih ulagača, malih dioničara, mirovinskih fondova, investitora… Siguran sam da bismo našli dovoljno sredstava za kupnju MOL-ovih dionica u Ini. I na taj način, bez kreiranja javnog duga, a to je ono što potcrtavamo, imali u svom portfelju i poslovanju i upravljanju dvije ključne energetske kompanije”.

Zašto prodajete dionice HEP-a? Zapravo tu jednu dobru tvrtku ćete rastrančirati da bi išli kupovati Inu za koju još treba investirati. Prema procjenama sindikalista u Sisku negdje oko 800 milijuna eura za sisačku i riječku rafineriju. Odakle taj novac?

“Pa evo sad sam vam rekao kako ćemo ga prikupiti. Bez stvaranja javnog duga. Nećemo uopće rastrančirati HEP. Donijet ćemo novi zakonski okvir koji će nam to omogućiti i to je put kojim ćemo krenuti. Prije svega uz jedan širok politički konsenzus, ne samo aktera u aktualnoj vlasti, nego i drugih političkih stranaka. Vidjeli ste po reakcijama da većina odgovornih političkih aktera podržava ovaj pristup. Mislim da ćemo na taj način pokrenuti i tržište kapitala u Hrvatskoj, konzultirat ćemo najstručnije međunarodne kompanije koje se bave time i mislim da ćemo na kraju polučiti dobar rezultat i u interesu Republike Hrvatske”.

To ste iznijeli partnerima, Mostu… Jeste li iznijeli to oporbi? I u konačnici, jeste li to iznijeli Mađarima, taj koncept? Ili će ga oni čuti večeras?

“Ne. Nema potrebe da to toliko detaljno govorimo u ovoj fazi. Razgovaramo prije svega unutar Vlade sa stručnim ljudima, s kojima se konzultiramo. konzultacije s drugim političkim strankama obavit ćemo iduće godine. Nema nikakve drame u ovom trenutku. Ono što želimo je jasno zacrtani plan oko kojeg najširu potporu svih aktera u Hrvatskoj”.

Vi ste rekli – to je politička odluka, kupujemo Inu! Vraćamo Inu u hrvatske ruke. U jednom trenutku ste rekli – nema te cijene koju nisam spreman dati za Inu.

“Ja to nisam rekao”.

Tako se moglo iščitati.

“Kako se to moglo iščitati? Možete iščitati samo ono što čujete. Ne možete ono što vi želite čuti”.

Taj dan, kad ste objavili da smo izgubili arbitražu, to je izgledalo dosta panično i zapravo ste Mađarima poručili – mi ćemo kupiti Inu pod svaku cijenu.

“Zar mislite da se takve odluke donose tijekom jednog popodneva? Ina je jedan od najkrupnijih političkih, gospodarskih, financijeskih problema, pitanja, tema… Kako god želite. Njom se Vlada bavi otpočetka. pogledajte malo unatrag koliko smo imali internih sastanaka, koliko je ljudi u to uključeno… Naprotiv, ja sam napravio ono što je odgovorno. Istog dana kada sam dobio informaciju od našeg pravnog zastupnika da je arbitražni proces u Ženevi završen ja sam o tome obavijestio hrvatsku javnost. I mislim da je to odgovorno i tako se postupa u ovakvim situacijama”.

Vi mislite da je odgovorno ići na IPO i prodavati dionice HEP-a da bi se kupila Ina i onda ćete kao država imati 100-postotno vlasništvo nad Inom i što onda? Hoćete li onda opet prodavati Inu ili će ona biti u 100-postotnom vlasništvu hrvatske države?

“Dakle, ono što ponavljam – Hrvatska ima interes da ovu situaciju, koja traje već 7-8 godina, gdje nam relacije s mađarskim MOL-om očito nisu dovoljno dobre. One opterećuju odnose dvije države. Prema mojim saznanjima, a ta saznanja su bila dostupna i javnosti, očito je da mađarska strana ima namjeru prodati svoje dionice. Prema tome, važno je u ovom trenutku postaviti kako bi se postavila svaka odgovorna vlast, a ja se kao predsjednik Vlade vodim upravo tom logikom i stvaram široki politički i stručni konsenzus oko ovog pristupa”.

Ima ekonomista koji misle da je to nepotreban, skup posao i da država više ne ulazi u naftni biznis, da je energetska neovisnost, primjerice – infrastruktura. Janaf, Plinacro…

“Živimo u demokraciji, ljudi imaju razlličita mišljenja. Sigurno da su i Janaf i Plinacro bitni, ali isto tako je bitna i Ina. Bitne su i rezerve nafte i plina, bitne su rafinerije, bitna je njezina struktura, bitna je socijalna dimenzija Ine, bitna je i gospodarska i politička dimenzija. Mislim da idemo postupno k jednom rješenju koje će biti korisno za Hrvatsku i koje će biti dobro i za gospodarske i financijske tijekove zemlje”.

I kad kupite Inu? Kad bi to moglo biti?

“Mi očekujemo da će cijeli ovaj proces trajati otprilike godinu dana. Vjerujem da je to razuman rok i razuman okvir. Nastojat ćemo ga voditi vrlo precizno, vrlo transparentno i zakonski uređeno. A što se tiče vodstva procesa, ono će imati i političku i stručnu dimenziju”.

Facebook Komentari