Piše: Dražen Prša
Osim što ima najveće prihode od svih gradova – 11.211 kuna po stanovniku, Mali Lošinj godinu je završio i sa daleko najvećim suficitom – čak 2.260 kuna po stanovniku. Prevedeno u milijune, Mali Lošinj imao je 91 milijun kuna prihoda, 73 milijuna rashoda, te 18 milijuna kuna suficita.
Odmah iza Malog Lošinja, na drugo mjesto plasirala se Novalja, čiji gradonačelnik Ante Dabo najavljuje povratak na pobjedničko postolje u 2016. godini.
Najbogatiji hrvatski gradovi, odnosno gradovi s najvećim proračunskim prihodom po stanovniku su oni smješteni uz more, a oko trećina gradova s najnižim ukupnim prihodima zajedno ima prihode kao jedna Rijeka ili Split.
Za razliku od gradova koji se ističu po tome što su im rashodi znatno viši od prihoda, na suprotnoj strani ljestvice, kao gradovi sa znatno višim prihodima od rashoda ističu se pak Primošten i Zlatar (59 i 57 posto).
Ovo su neki od najzanimljivijih zaključaka analize Ostvarenja proračuna općina, gradova i županija u 2015. godini, koju je nedavno objavio Institut za javne financije.
Autori analize, Katarina Ott, Mihaela Bronić i Branko Stanić analizirali su podatke Ministarstva financija o prihodima, rashodima, te deficitima ili suficitima gradova, općina i županija, po stanovniku. Napominju, međutim, kako sam proračun ne odražava uvijek i stvarno financijsko stanje lokalnih jedinica, jer se one ponekad ne zadužuju kroz proračun, nego preko pravnih osoba čiji su većinski vlasnici ili suvlasnici, te ustanova kojih su osnivači.
No, ne postoji baza u kojoj su objedinjeni svi ti podaci, kaže se u uvodu analize. I bez obzira što autorima nije bio cilj analizirati financijsko stanje lokalnih jedinica, podaci su itekako zanimljivi i indikativni.
Na području našeg Grada živi 8.244 stanovnika, odnosno relativno smo mala sredina što nam ostavlja puno više prostora za brigu o svakom pojedinom stanovniku. Kod nas je mali broj nezaposlenih kojih s obzirom na sve dužu turističku sezonu, u ljetnim mjesecima gotovo nema. Posebnu pažnju posvećujemo mladim i visokoobrazovanim osobama, koje pratimo već po završetku fakulteta i odmah povlačimo u programe stručnog osposobljavanja kako u Gradu, tako i u ostalim našim ustanovama na području Lošinja. Uz turizam, veliku zaslugu za visoke prihode po stanovniku imaju i ostale gospodarske grane poput trgovine, brodogradnje, poljoprivrede, ali i malog i srednjeg poduzetništva na koje smo posebno usredotočeni.
Puno toga činimo za poboljšanje uvjeta života na otoku, no istaknula bih rješavanje dva najveća egzistencijalna pitanja mladih obitelji – otvaranje novih radnih mjesta kroz osiguravanje preduvjeta za investicije te rješavanje stambenog zbrinjavanja. Također, imamo izvrstan zdravstveni i socijalni program, puno ulažemo u odgoj i obrazovanje, potičemo poljoprivrednike te male i srednje poduzetnike. Usudila bih se reći kako je standard i kvaliteta života na Lošinju ispred brojnih drugih otočnih sredina’, ističe Ana Kučić zamjenica gradonačelnika koja je preuzela vođenje grada nakon što je Gari Cappelli imenovan za ministra turizma.
Drugi najuspješniji grad u Hrvatskoj, što se proračunskih prihoda tiče, jest Novalja. Apsolutni pobjednik u 2014. godini, u kojoj je imala 11.659 kuna po stanovniku, u prošloj je godini zabilježila blago smanjenje prihoda, pa je godinu završila sa 11.041 kune po stanovniku i na drugoj poziciji, iza Malog Lošinja. No, gradonačelnik Ante Dabo siguran je da će Novalja u 2016. godini ponovo vratiti status prvaka.
U 2015. smo malo zaostajali za Malim Lošinjem, ali sad smo opet digli ostvarenje proračuna za 4-5 milijun kuna, i sigurno ćemo biti prvi’, tvrdi Dabo. Podsjeća kako je proračun, dok on nije preuzeo Grad, bio u visini 31-36 milijuna kuna, dok on treću godinu za redom ima preko 40 milijuna kuna ostvarenja. A još ima prostora za napredak, zaključuje Dabo, navodeći kako samo od prodaje nekretnina ostvaruju gotovo pet milijuna kuna.
‘Novalja je vrlo in, vrlo aktivna i atraktivna, i gospodarski i turistički. Još uvijek bilježimo trend rasta, i sad je vrlo bitno naći mjeru, strategiju gdje vidimo grad za deset godina, jer sigurno je da će se neki trendovi mijenjati i mi u politici moramo naći dovoljno razuma da zajedno zaključimo koji su to projekti koji će sigurno dugoročno imati efekt na gospodarstvo i poduzetnike u gradu, i na kraju krajeva, na gradski proračun. Jer, ako su gospodarstvenici dobro i ako oni rade, onda je i proračun dobro’, ističe Dabo. Kaže kako je, za razliku od prijašnje situacije kada nije bilo dijaloga na razini grad-poduzetnici, sada komunikacija dvosmjerna, postoji dijalog i još veliki prostor za napredak. ‘Novalja turistički još uvijek bilježi trend rasta, proračun nam je stabilan i mislim da ga dugoročno možemo održati na ovoj razini, što je već veliki uspjeh’, zaključio je Dabo.
Nakon Malog Lošinja i Novalje, najveće proračunske prihode ima Rovinj (9.734 kune po stanovniku), Opatija (9.204 kune), Krk (9.085 kuna), Novigrad (8.976), Dubrovnik (8.794), Poreč (8.779), Cres (8.129 ), te Umag (8.108 kuna po stanovniku).
Gledajući u odnosu na godinu ranije, situacija je prilično slična, čak šest gradova zadržalo je svoj status jednog od 10 najboljih. Promijenio se tek poredak. Podsjetimo, ljestvica je u 2014. izgledala ovako: Novalja (11.659), Vis (10.534), Vrlika (10.466), Krk (10.450), Rovinj (9.976), Opatija (9.920), Poreč (9.395), Supetar (8.908), Novigrad (8.900) i Dubrovnik (8.807). Zanimljivo, iako sa nekih 500 kuna manje, Zagreb je zadržao svoju poziciju 11. grada po prihodima u Hrvatskoj (7.856 kuna po stanovniku). (gradonačelnik.hr)
