Danas objavljeni tromjesečni obračun BDP-a potvrđuje prvu procjenu DZS-a, prema kojoj je njegov rast u trećem kvartalu iznosio 2,9%, pa tako i 2,8% u prva tri kvartala.
Glavna obilježja takvog rasta BDP-a jesu oporavak svih kategorija domaće potražnje te nastavak znatnog utjecaja rasta inozemne potražnje na rast gospodarstva.
Među kategorijama domaće potražnje najveći je utjecaj na ukupan rast BDP-a imala osobna potrošnja koja je, nakon prošlogodišnjeg rasta od 1,2%, u prva tri ovogodišnja kvartala realno povećana za 3,2%. Takav rast osobne potrošnje i dalje se ostvaruje u uvjetima kreditnog razduživanja stanovništva, odnosno temelje rasta osobne potrošnje predstavlja rast neto plaća, prisutna deflacija i pad opće razine cijena, smanjivanje izdataka za naftne derivate i plin, što je omogućilo preraspodjelu potrošnje prema drugim dobrima i uslugama te, dijelom, povećanje raspoloživog dohotka omogućeno konverzijom kredita u švicarskim francima.
Uz sve to, dolazi i do povećanja sklonosti potrošnji kako se gospodarstvo udaljava od vrhunca krize. U prva tri kvartala zabilježen je i značajan porast vrijednosti investicija u fiksni kapital koji također pokazuje oporavak sklonosti ulaganju, a dijelom je i posljedica korištenja europskih fondova.
Što se tiče inozemne potražnje, izvoz roba i usluga je i nadalje bio kategorija koja je najviše poticala rast BDP-a, ali je pojedinačno rast robnog izvoza i izvoza usluga bio manji od utjecaja osobne potrošnje. Robni izvoz raste po osjetno manjoj stopi nego u prošloj godini, a njegov je rast u strukturi BDP-a nešto izraženiji nego u statistici robne razmjene, dijelom i zato što se BDP obračunava u stalnim cijenama, što eliminira utjecaj pada cijena energenata i dijela sirovina na usporavanje njegova rasta. Izvoz je usluga, pod utjecajem dobre turističke sezone, u trećem kvartalu rastao visokih 7,4%, ali je stopa za tri kvartala od 5,5% ipak bila nešto niža od prošlogodišnje zbog stalnog rasta baze. Rast uvoza roba i usluga također je imao nešto manju dinamiku od prošlogodišnje, što se može izravno povezati s usporavanjem rasta izvoza, ali je njegov rast i dalje negativno utjecao na trendove u kretanju BDP-a. Potrošna struktura BDP-a tako pokazuje da je došlo do blagoga realnog povećanja pokrivenosti ukupne potražnje uvoznim robama i uslugama s 31,3% iz prva tri kvartala prošle godine na 32,1% u ovoj godini, što je negativno s gledišta pokrivenosti rastuće potražnje domaćom proizvodnjom.
