Građani su blokirani na dvostruko veći iznos od kompletnog hrvatskog gospodarstva. Dug građana krajem srpnja premašio je 40 milijardi kuna te se nastavio povećavati na trenutačnih 40,42 milijarde kuna, dok se u tom razdoblju dug gospodarstva smanjio za više od milijardu kuna, na 18,46 milijardi.
Ako je suditi samo po blokadama, gospodarstvu koje se proteklih godina batrgalo u živom blatu krize da bi lani počelo lagano rasti, bolje je nego građanima.
Kod stanovništva nema nikakvih naznaka oporavka: pogoršavaju se blokade, u kojima je krajem rujna bilo 328.635 građana. Njihov broj je u godinu dana porastao za 7700, a dug za 4,8 milijardi kuna. U protekloj godini s blokiranih računa građana naplaćeno je 7,6 milijardi kuna, a prema podacima Financijske agencije (Fina) od početka 2011. do kraja rujna ove godine naplaćeno je 116 milijardi kuna raznih dugova s računa poduzeća i 34,4 milijarde kuna s računa građana.
Iz Udruge za zaštitu potrošača predlažu da se mijenja način naplate zateznih kamata, što bi dužnicima itekako značilo. te nam Iskra Maras, savjetnica za financijske i osiguravateljne usluge Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske, veli da bi dužnicima itekako značilo da se te kamate naplaćuju na kraju, a ne kao sada, prije glavnice i redovnih kamata.
“Potrebno je u prijedlog izmjena ili izrade novog ovršnog zakona ugraditi odredbu kojom će se dužnicima omogućiti otplata duga tako da se prvo podmiruje redovne kamate ako su tražbine iz mjesečnih anuiteta po kreditima i glavnica, pa tek nakon toga naplata zateznih kamata, koje tijekom ovršnog postupka i dalje teku na ostatak duga”, rekla je za Slobodnu DalmacijuIskra Maras, savjetnica za financijske i osiguravateljne usluge Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske.
Iz ove Udruge za zaštitu potrošača navode da je prigodom ovršnog postupka postalo “nepisano pravilo” da se od dužnika nakon zakonski definiranog redoslijeda naplate tražbina, naplaćuju zatezne kamate, pa redovne kamate i tek na kraju glavnica. Upozoravaju da su zatezne kamate “kazna” zbog kašnjenja ili neizvršavanja novčane tražbine koje se zakonski obračunavaju i do utuženja ne predstavljaju glavnicu duga. Ističu da se ni u jednom od zakona ne spominje redoslijed naplate tražbina nakon naplate troškova ovršnog postupka, poreza i naknada, no kod nas se od dužnika, nakon tih troškova, naplaćuju zatezne kamate, pa redovne i tek na kraju glavnica, što ne propisuje nijedan zakon.
Kada bi zatezna kamata bila posljednja za naplatu, pomoglo bi se dužnicima da im se ne gomila dug na temelju zateznih kamata. Jer, ako se prvo naplaćuje glavnica, a zatim zatezna kamata, pa se dogodi da nema dovoljno za naplatu cijelog iznosa, onda bi za naplatu ostale zatezne kamate na koje se ne mogu obračunavati nove zatezne kamate. Sada na naplatu ostaje glavnica, na koju se obračunavaju nove zatezne kamate, pa je teško izići iz začaranog kruga duga i blokada.
