Piše: Gordana Vukres
Afrički tvorovi ili ferreti su inteligentne, osjećajne i zaigrane životinjice. Spavaju od 16-20 sati dnevno, a ostatak vremena provode u igri i zabavi. Vole igre skrivača, odnošenja i skrivanja raznih stvari, a svoje vlasnike traže da se uključe u igru. Tvorić se može i izvoditi u šetnju izvan prostora u kojem boravi. Pri tome treba obavezno koristiti tzv. “H” povodac namijenjen tvorovima ili malim mačićima. Dok je izvan sigurnosti svoga doma, tvorić se ne smije ostavljati bez nadzora vlasnika. Tijekom šetnje tvorić neće hodati uz nogu vlasnika kao pas, već će htjeti zaviriti gdje god to može. Znatiželjni su i vole istraživati nove prostore pa treba biti pažljiv kako se ne bi zavukli u neki nedostupan prostor. Afrički tvor se voli maziti i veže se uz osobu koja se o njemu brine.
POVIJEST…
Postoji mnoštvo teorija o početku držanja tvorova kao kućnih ljubimaca. Nijedna teorija nije do kraja potvrđena dokazima, no, prema nekim izvorima kao kućne ljubimce držali su ih još stari Egipćani. S obzirom na geografski položaj vjerojatnije se radi o mungosima koji su i danas stanovnici Egipta i daljnji rođaci tvorova.
Pretpostavlja se da je čovjek pripitomio tvora prije nekih 2500 godina. Prvi pisani izvori, koji govore o pitomom tvoru su kazališne predstave (datiraju oko 450. g. p. n. e.) koje je napisao grčki filozof Aristofan. Oko 350. g. p. n. e. pitome tvorove u svojim djelima spominju Aristotel i Plinije. Poznato je i da je rimski car August odobrio molbu za uvoz pitomih tvorova na Baleare kako bi smanjili populaciju zečeva. U Velikoj Britaniji ih još i danas upotrebljavaju u tu svrhu. Najvjerojatnje su bili pripitomljeni za lov na male glodavce.
Porijeklo pitomog tvora rjeđe zvanog pitoma vretica (Mustela putorius furo) do danas nije potpuno razjašnjeno. Pripada u obitelj kuna, zajedno sa europskim šumskim tvorom, kunom bjelicom i zlaticom, jazavcom, nercom, skunkom (smrdljivcem), stepskim tvorom … Pitomi tvor je najvjerojatnije domestificirana vrsta europskog tvora (Mustela putorius). Razlike koje se javljaju u izgledu proizlaze iz domestifikacije i odvojenog razvoja vrste, a isto tako mogu biti posljedica različitih predaka (stepski tvor, lat. Mustela Eversmanni).
IZGLED I ZNAČAJKE…
Tvorovi su zvijeri o čemu svjedoče i četiri oštra očnjaka koja su se smjestila među 30 trajnih zuba. Po izgledu bi čovjek pomislio da su glodavci (česta reakcija na albince je : „Gle, ŠTAKOR!) no to nikako nije točno. Tijelo im je vretenasto i izduženo, imaju kratke nožice, duguljastu glavu, zašiljenu njuškicu i male okruglaste uši. Na svakoj nožici imaju 5 prstiju sa pandžama koje ne mogu uvući poput mačaka. Odrasle životinje dugačke su od 40 do 70 cm od vrha nosa do kraja repa, a oko trećine toga otpada na rep. Težina mužjaka kreće se od 1400 do 1800 grama (može ići i preko 2000 grama), a ženke dostižu od 400 do 1200 grama. U proljeće i jesen gube na težini – čak do 40% težine. Za tvorove je karakteristično pomalno pogrbljeno držanje. Iznimno su brzi, gipki i okretni. Imaju izvrsno razvijen njuh i sluh, vide dosta slabo. Mogu se zavući u vrlo uske prostore, promjera 2,5 cm.
Krzno tvorova sastoji se od guste i mekane poddlake i duže pokrovne dlake. Najčešća kombinacija boja je vrlo slična izgledu europskog šumskog tvora. Poddlaka je žućkasta, a pokrovna dlaka tamno smeđa. Na glavi se nalazi svijetla maskica, bijela oko nosića i usta, te po rubovima ušiju.
Više o tvorovima možete saznati na stranici Udruge Tvorum.Tvorum predstavljaju predsjednica Petra Logožar, potpredsjednica Marina Kranjac, te tajnica Davorka Meister. http://www.tvorovi.com
