N. Murganić, MDOMSP: Ako netko ne radi, nema materijalnu sigurnost, nema volje ostati u Hrvatskoj

Gošća Točke na tjedan bila je nova ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, Nada Murganić.

Ministrica ste resora s najvećim imenom – Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ili kako je Arsen Bauk rekao: ministarstvo za dom sp. Jeste li čuli za tu skraćenicu i mislite li to promijeniti?

“Ne treba mijenjati slova iz razloga što se ministarstvo tako zove, a sve asocijacije neka budu na onoga tko ih ima.”

Treća ste ministrica u ovom resoru praktički u ovoj godini. Dojam u javnosti je da su prve dvije ministrice, Milanka Opačić i Bernardica Juretić, bile potpuna suprotnost. Čija Vam je politika bliža?

“Ne znam. Ne bih se baš previše uvela u situaciju da komentiram rad mojih prethodnica. Sigurno je svaka od njih učinila nešto pozitivno, a sigurno ima i dosta toga na što imamo primjedbe. Tako će najvjerojatnije biti i u mom mandatu ma koliko on trajao. Dolazim iz sustava, socijalni sam radnik i cijeli radni vijek sam u socijalnoj skrbi. Uz resor sam voljela biti vezana i za civilne inicijative, udruge. Imala sam i razumijevanja i volje baš za udruge koje se bave tim socijalnim, humanitarnim, društvenim radom i onime što je bilo vezano za položaj žena u društvu, tržištu rada i politici. I jasno da sam iz tog aspekta u pojedinim trenucima bila kritična i na prvu i na drugu svoju prethodnicu iz razloga što sam na neki način uzimala pravo da bolje osjetim kako se na terenu provode neke odluke od ministarstva i kako se na korisnike u sustavu odražavaju neke zakonske promjene.”

Već ste prvi dan kao ministrica imali mjeru: našli ste sredstva za asistente djeci s invaliditetom i posebnim potrebama.

“Kad sam došla u Sabor kao predložena ministrica predstavnici medija su me pitali što se događa s tom problematikom. Jasno da nisam ništa tada znala, ali nakon primopredaje sam shvativši da se to mora riješiti, krenula u to. I zadovoljni smo onime što smo postigli.”

Jesu li ta sredstva prelivena iz onih 1000 eura za novorođeno dijete?

“Nije. Proračunska sredstva su uvijek namjenska, ali se dozvoljavaju hitne intervencije koje moraju biti jasne i nadoknaditi se. To nije bio novac za bebe. Da bi ga one dobile mora proći zakonska procedura, Vlada mora donijeti odluku i ministar Zdravko Marić mora to uplanirati u proračunu za sljedeću dogodinu. To je nešto što zahtijeva puno vremena.”

Hoće li taj zakon o naknadi za svako novorođeno dijete stići biti gotov do 9. prosinca? To je datum kada ministar Marić želi izglasati proračun.

“Realno je očekivati da ovo Ministarstvo predloži, zajedno s drugim resorima, mjere koje će utjecati na promjenu naše demografske slike. Već u prvim nastupima sam govorila da tih mjera ima dosta, a kada će se, kojim obimom i u kojoj visini one isplaćivati ovisi o zaista jako puno poslova. Prvo je planiranje sredstava, treba snimiti koji je obim osoba koje će to dobiti i jasno napraviti kriterije.”

Postoji li neka računica za to?

“Radi se negdje oko 250 milijuna kuna. Htjela bih naglasiti da je ta mjera popularna. Ona je vrlo jednostavna, plastično prikazana i u svakom slučaju svaka mjera usmjerena na bebe, na mlade obitelji zaista je dobrodošla i ona će, ma kako nam se čini da je to malo, simbolično i jednokratno imati pozitivan učinak za državu kojoj je potrebna demokrafska revitalizacija.”

Znači, od te mjere se ne odustaje?

“Možda će biti modificirana, ali će postojati. Mora se stvoriti ozračje da mi jesmo za demokratsku revitalizaciju gdje će nam djeca biti prioritet, ali to je dugotrajan proces koji će trajati godinama. U javnosti je jako zgodno reći imamo ovu mjeru, imamo onu mjeru. One su važne, ali treba stvoriti jednu pozitivnu klimu da imamo mlade, zdrave i optimistične obitelji koje imaju egzistenciju. To traje dugo i svi moramo raditi na tome.”

Milan Bandić je u Zagrebu uveo mjeru da svaka majka s troje ili više djece dobiva prosječnu hrvatsku plaću. Sviđa li Vam se ta mjera?

“Mislim da je mjera odlična. Kada će se i koliko primijeniti nadilazi moje odgovornosti i odluke, ali mislim da je dobra. U budućnosti bi sigurno trebala biti implementirana. Dobra je jer bez obzira da li neke sredine imaju ustanove one nisu dostatne iz razloga što imamo puno drugih problma – rad nedjeljom, rad u popodnevnim satima, a znamo da je za zdravo djetinjstko najljepše kad je mama doma.”

Tko je zapravo “krivac” za negativne demografske trendove, prezaposlenost ili nezaposlenost?

“Ti trendovi su nastali davno. Mi poslije 50-ih godina, nakon baby-boom generacije kada nije bilo kuće iz koje nije izlazilo troje, četvero djece, danas imamo rijetkost i da imamo jedno, dvoje. S nekim oduševljenjem se gleda mlada obitelj s više djece. Neki kažu da se u siromašnjim sredinama više rađa, da majke s karijerom nisu sklone rađanju. Mislim da je taj stav, to ozračje posljedica dobre ili loše obiteljske politike, nekih općedruštvenih stavova u kojem su mlada obitelj i djeca na neki prioriteti. Usudila bih se parafrazirati – država prijatelj djece.”

To je nešto što košta. Hoćete li tražiti veća sredstva za Vaš resor?

“Morat će resor sam po sebi zahtjevati više sredstava. Nadam se da nećemo pojesti sredstva, ali i resor treba dobre i stručne ljude koji će to osmisliti iskoroordinirati i usmjeriti prema Vladi. To neće biti odmah, mjere će se uvoditi postepeno. Da, financijski je to teško, moramo biti svjesni i od toga ne bježimo. Ali obim tih mjera će biti praćen, odnosno bit će posljedica i općegospodarskog i općedruštvengo napretka.”

Imate li ideju koju mjeru svakako želite vidjeti već iduće godine?

“Zaista ozbiljno želimo razgovarati o jednokratnoj naknadi za rođenje djeteta i delimitiranju roditeljne naknade za drugi dio rodiljnog postupka. I kad sam ja bila mlada majka razmišljala sam bih li sa šest mjeseci počela raditi i to je nešto što ne bismo smjeli dozvoljavati. Ne izmotavam se, planiram veću naknadu, a s ministrom Marićem vidjet ćemo koliko.”

Podržavate li prijedlog novog obiteljskog zakona?

“On je stvarno u jednoj fazi donošenja i u fazi kada se na njega može utjecati i kada se treba mijenjati. Po nacrtu ide još jedna javna rapsrava gdje će se zainteresirana javnost o tome očitovati. Žalosti me da mi u društvu iskorištavamo sve i svašta da se podijelimo. Ne vidim što je u tom zakonu ideologija. Zaista ne vidim zašto bi bilo loše da imamo veću pažnju kod sklapanja brakova, dajemo veći značaj obiteljskim sukobima, dajemo veću pažnju u dogovaranju kako ćemo se razići i kome će što pripasti. Ne vidim što je u tome ideološki obojeno i zašto se prema tome tako pristupa.”

Socijalna ste radnica. Je li bolje da oni koji se razvode razgovaraju pred socijalnim radnicima ili na sudu?

“Mislim da je sud konačno i zadnje rješenje. Nikada nije zgorega razgovarati sa stručnim ljudima, ljudima u koje imaš povjerenja. Jer za drastične odluke uvijek ima vremena.”

Mislite li mijenjati sustav socijalnih naknada. Postoje kritike da je posložen da neke ljude demotivira da traže posao?

“Mene žalosti da postoji takav stav o korisnicima sustava socijalne skrbe. Sigurno nije nikome lako i jednostavno tko mora radi bilo čega ući u taj sustav. Koristi li netko vještine da iskoristi sustav to je moguće i to se događa. Ali po tome se ne smije mjeriti kompletan sustav i donositi zakoni i pravilnici jer onda se nepravedno oštete oni kojima je sustav neophodan za funkcioniranje. Ne bih rekla da su naknade velike, nego su plaće i mirovine male. Te socijalne naknade su minimalne i od njih se ne može živjeti, ne možemo govoriti o zloupotrebi sustava. Ali činjenica je da ih ne možemo povisiti ako nemamo potporu gospodarsko jamstva.”

Znači li to da nećete smanjivati te naknade?

“Mogu jamčiti da ih se neće smanjivati, ali se mogu racionalizirati.”

Radit ćete na projektu jedinstvenog centra?

“Upravo u tom pravcu bi bilo ovo o čemu samgovorila jer bismo na neki način imali uvid u sve. Racionalizacijom se mogu osloboditi određena sredstva koja se mogu usmjeriti najpotrebnijima. Istaknula bih da poneki put govorimo da korisnici socijalnih naknada odbijaju poslove… To isto bude jedna stigmatizacija njih, nije uvijek baš tako. Radi se o tome da oni zbog prihvaćanja nekog povremenog posla, koji bude možda nekakva minimalna zarada koja njima znači nešto u poboljšanju kućnog budžeta, zbog nekih rigidnih odredbi u zakonu ond nemaju pravo na nešto što im je dalo neku određenu sigurnost.”

Mislite li onda mijenjati pravila da im se omogući i rad sa strane?

“Čak bi to trebalo stimulirati. Da što prije izađu iz sustava i budu u svijetu rada. Ne samo zbog materijalne egzistencije, nego i psihički je važno da čovjek radi.”

Demografija se stavlja na prvo mjesto, kako od premijera tako i od predsjednice. Postavljalo se pitanje koliko Vi znate o tome?

“Znam da se to stavljalo kao upit. I naši poznati demografi su imali drugačije želje i ideje da se problematika na državnoj razini drugačije organizira. Bila je bojazan da će se utopiti u socijalnoj politici i poistovjetiti s mjerama socijalne skrbi. Mjere demografske revitalizacije nisu isto što i mjere u sustavu socijalne skrbi i ja to dobro znam. Ne umišljam si da sam demograf i da imam tu širinu znanja, ali moja je obveza da i u tu upravu dovedemo stručne ljude, ali je obaveza svih ostalih ministarstava da u tome sudjeluju. Kako u kreiranju tako i u provođenju mjera. Mislim da to premijer jako dobro zna, a interes predsjednice će nam sigurno odobro doći.”

800.000 ljudi živi ispod granice siromaštva, najgore je u Slavoniji. Vlada jedna epidemija iseljavanja mladih iz Hrvatske.

“Treba poticati zapošljavanje mladih. Ljudi koji imaju radna mjesta spremni su okušati se u bolje plaćenim sredinama. To ja na neki način podržavam. Zašto mladi ljudi ne bi iskoristili prilike koje su im postale dostupne ulaskom u EU. Problem države je ako mi njima nismo dali uvjete za osnovnu egzistenciju. Ako netko ne radi, nema materijalnu sigurnost koja je rezultat njegova rada mislim da on nema volje ostati, a također nema volje stvarati obitelj.”

Facebook Komentari