Milorad Pupovac održao je u petak konferenciju za novinare Srpskog narodnog vijeća (SNV) u vezi s reakcijama na njegovu izjavu o podzastupljenosti pripadnika srpske manjine u državnim i javnim strukturama, koje su relevantne za razvoj krajeva u kojima žive.
Kazao je da želi objasniti izjavu u kojoj je rekao da će SDSS tražiti sudjelovanje srpske nacionalne manjine u javnim poduzećima, poput HEP-a, Hrvatskih šuma i sl. “Neki su mediji posebno naglasili Šume, a neki priču stavili u kontekst toga da “Srbi žele fotelje”. Suprotno činjenicama počeli su podgrijavati antimanjinsku atmosferu u javnosti. Premda nismo mislili reagirati, kad smo vidjeli kakve je to razmjere poprimilo odlučili smo se ipak na ovaj korak”, kazao je Pupovac.
Naglasio je da s HDZ-om još uvijek ne razgovaraju o sudjelovanju u Vladi, već najprije o problemima manjina. “Mi u našoj komunikaciji s javnošću ni s HDZ-om nemamo kodiranu komunikaciju koja je jedna za javnost, a onda iza toga druga. Mi to nemamo. Da smo imali, onda to što smo rekli nakon konzultacija s predsjednicom ne bismo rekli. Mi ne sjedimo s HDZ-om s raširenim plahtama kućica koje se popunjavaju.”
“S našim partnerima želimo razgovarati o stvarnim, velikim i značajnim problemima života Srba u Hrvatskoj”, kazao je Pupovac. “To je pitanje vode, struje, cesta, zapošljavanja, razvoja za sve – bili oni Hrvati ili Srbi. A kad o tome već razgovaramo kako će se to izvesti, to je prirodno”, kazao je. “To će raditi državne institucije, ali ne kako su do sada, nikako ne jednoetičko zapošljavanje ili neravnopravnost između sredina u kojima živi jedna grupa građana, i u kojima živi druga grupa građana”, zaključio je Pupovac i kazao da jedino žele prekinuti isključenost iz donošenja odluka, jer je cijena isključenosti visoka i dugotrajna, piše N1.
Kritičarima je poručio da je na snazi nacionalno i stranačko zapošljavanje, ali samo jedne nacije. Pita se i je li moguće da na nekom području na kojem su nastanjeni Srbi nema nikoga tko je kvalificiran da obavlja i najniže poslove. “Je li to rezultat rada institucija, ili slučajnost?”
Spomenuo je da je Radimir Čačić u četvrtak rekao “Da, i ja sam protiv nacionalnoga kriterija pri zapošljavanju, ali siguran sam da Pupovac nije to htio, nego da se stvari počnu rješavati.” Pupovac kaže da su davno tražili od Čačića da sredi stvari koje je trebalo, a da to nije htio ni kad je bio prvi potpredsjednik Vlade, te tako danas imamo oko 80 sela i zaseoka koji su bez struje.
Izabrani zastupnik SDSS-a Boris Milošević kazao je potom da Ustav jamči ravnopravnost svih nacionalnih manjina. “Jasno govori da je zabranjena diskriminacija, i da nacionalne manjine uživaju ravnopravnost u svojoj državi.”
Nabrojao je i naglasio važnost mjera koje je i Hrvatska potpisala u sklopu Konvencija koje zabranjuju diskriminaciju. “Mjera pozitivne diskriminacije ne treba nikoga oštetiti, nego znači stavljanje određene skupine u prednost kako bi se ispravila uočena nejednakost. Afirmativne mjere poput nje ne znače automatski zapošljavanje po bilo kojem ključu, svatko mora ispunjavati određene uvjete za to radno mjesto”, kazao je Milošević. “Osoba dakle mora ispunjavati sve formalne uvjete.”
U četvrtak je Pupovac, podsjetimo, i u Novom danu pojasnio svoju izjavu u kojoj se zapitao ”je li prirodno da predstavnika nacionalnih manjina nema u Hrvatskim šumama, HEP-u ili u nacionalnim parkovima”.
Vaša jučerašnja izjava izazvala je puno komentara. Je li riječ o nacionalnim kvotama koje tražite?
Ne. One bi opteretile pregovore i opteretile proces sudjelovanja manjina u državnim inistitucijama ili javnoj upravi. Riječ je o tome da se ljude prestane tretirati kao da ne žive tamo, da ih se uključi što se tiče budućnosti. Nije prirodno da na području nacionalnih parkova jednog naroda nema iako tamo žive.
Neki su po nacionalnom ključu ostajali bez posla i stanova i nije nikoga smetalo. Mi želimo reći da nacionalni kriterij ne treba biti prepreka za zapošljavanje, a neki su to obrnuli. Riječ je o tome da nacionalni kriterij ne smije više biti prisutan i da treba biti otvorenosti za sve ljude, u skladu s profesionalnim karakteristikama.
Postoje li sada ljudi iz nacionalnih manjina u HEP-u ili nacionalnim parkovima?
Možda na najnižoj razini. Uzmimo Vode. Zar je normalno da 20 godina nakon rata sredine koje su imale vodovod od sedamdesetih sad imaju infrastrukturu vodovoda, a kroz njih voda ne teče. Smiljčić kod Benkovca ima tekuću vodu, ali u Islamu Grčkom voda ne teče. Islam Latinski ima vodu koja teče kroz isti vodovod. Je li to normalno ili je to diskriminacija?
